Dubrovački dijalekt
Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika. Dalibor Brozović ga naziva poddijalektom istočnohercegovačkog dijalekta,[1] a Iva Lukežić ga naziva dijalektom štokavskoga narječja.[2]
Ovaj je članak dio niza o štokavskom narječju hrvatskoga jezika |
---|
Dijalekti štokavskog narječja: |
Prijelazni govori: |
RasprostiranjeUredi
Ovaj dijalekt hrvatskog jezika temelji se na ijekavici i štokavici uz sporadičnu nazočnost ikavizama. Dubrovačkim dijalektom govore isključivo Hrvati, a glede rasprostiranja on je najmanje raširen od svih hrvatskih dijalekata, govori se na dubrovačkom području od Janjine na poluotoku Pelješcu do Prevlake na granici s Crnom Gorom.
SpecifičnostiUredi
Nekada je ovaj poddijalekt bio posebnim dijalektom, no danas je dijelom (i)jekavskoga novoštokavskoga dijalekta hrvatskoga jezika. Kroz povijest je uvijek bio zapadnoštokavski i jekavski od samoga početka. Osebujnu bliskost je iskazivao prema zapadnoštokavskim dijalektima u središnjoj i donjoj Neretvanskoj dolini, u istočnoj Bosni i na makarskom priobalju. Posebnu vrstu odnosa je imao sa susjednim istočnoštokavskim i čakavskim dijalektima.[1] Dubrovački poddijalekt i danas jest u mnogo čemu poseban i moglo bi ga se tretirati i kao samostalan dijalekt; glavne su mu osobine (i)jekavski refleks jata sa sporadičnim ikavizmima, novoštokavska akcentuacija i velika nazočnost čakavskog leksika. U početku je bio zapadnoštokavski i (i)jekavski te je tvorio prijelaz između zapadnoštokavskoga istočnobosanskoga šćakavskoga dijalekta i čakavskoga lastovsko-janjinskog dijalekta. Kroz 17. i 18. st. se dijelomično ponovoštokavio, no ne u potpunosti, a ono što se ponovoštokavilo se ponovoštokavilo na svojstven hrvatski način, i to uglavnom u prozodiji.[1]
Za vrijeme Dubrovačke Republike i dubrovački i drugi pisci zovu ga "dubrovački jezik", npr. Euridiče, tradžikomedija Paše Primovića Latiničića Dubrovčanina, prinesena po njemu u jezik dubrovački iz jezika latinskoga (dubrovački autor iz 1617.),[3] Vanghielia i pistule istomaccene s Missala novvoga rimskoga u iesik dubrovacki sa grada i darxave dubrovacke (Bartol Kašić, s Paga, iz 1638.)[4]
OsobineUredi
Akademik Dalibor Brozović je zabilježio 2004. da današnji cavtatski govor bolje predstavlja dubrovački poddijalekt nego sadašnji "urbanizirani i donekle izmiješani govor u samome Dubrovniku".[1]
Njegovanje dubrovačkog dijalekta danasUredi
Više je inicijativa kojima se danas njeguje dubrovački dijalekt:
- redovita radio emisija Spjegajmo po naški[5]
- Tiskan je "Naški dubrovački rječnik" autora Davora Mladošića i Maje Milošević[6]
LiteraturaUredi
- C. A. van den Berk, "Y a-t-il un substrat čakavien dans le dialecte de Dubrovnik?: Contribution à l`histoire de la langue serbo-croate", ’s- Gravenhage, 1957., 256 str.
- Ivan Brabec, "Die Mundart von Dubrovnik", Die Welt der Slaven, V/1960., str. 45-61.
- Sanja Brbora-Majstorović, "Nacrt za dubrovački rječnik", Filologija, 30-31/1998., str. 179-184.
- Drago Ćupić, "Odnos štokavštine sjeverozapadne Boke i Dubrovnika (Nekolike fonetsko-morfološke paralele)", Hrvatski dijalektološki zbornik, 7-1/1985., str. 73-80.
- Mirko Deanović, "Zašto dubrovački književnici nisu pisali kako su govorili?", Hrvatsko kolo, XVII/1936., str. 62-77.
- Mirko Deanović, "O urbanom karakteru dubrovačkoga leksika", Forum, Zagreb, VI/1967., br. 9-10, str. 397-403.
- Vera Gerersdorfer, "Romanizmi u dubrovačkom govoru", Zadarska revija, XXVIII/1979., br. 1, str. 1-19.
IzvoriUredi
- Vijenac Josip Lisac: Dubrovnik i hrvatska tradicija
- ↑ a b c d Croatica et Slavica Iadertina, 2005. Dalibor Brozović: Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskog sustava u cavtatskome govoru
- ↑ Iva Lukežić, Zajednička povijest hrvatskih narječja 1 - Fonologija, Zagreb, Hrvatska Sveučilišna naklada, 2012.
- ↑ Armin Pavić, Historija dubrovačke drame, Zagreb, 1871., str. 167
- ↑ [1] (2009), Hrvatski biografski leksikon
- ↑ Spjegajmo po naški. #UNIDURADIO (engleski). Pristupljeno 3. prosinca 2021.
- ↑ 'Naški rječnik' u službi spašavanja dubrovačkog govora. NAŠKI GOVOR (bošnjački). 8. travnja 2012. Pristupljeno 3. prosinca 2021.
Vanjske povezniceUredi
- Filologija, 52/2009. Orsat Ligorio: Izgovor glasa o u dubrovačkom govoru
- Jezik, br. 2/1998. Mario Grčević: Kako je dubrovački dijalekt postao poddijalekt "istočnohercegovačkoga dijalekta"
- Jezik, br. 3/1998. Mario Grčević: Zablude o ist. herc. govorima kao dijalektnoj osnovici hrvatskoga književnoga jezika - 2. dio
- Jezik, br. 1/1999. Mario Grčević: Ponovno o "istočnohercegovačkoj štokavštini" i kroatističkim stranputicama