Dubrovačko primorje

Dubrovačko primorje
	; grb
	Krajobraz Dubrovačkog primorja
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Načelnik	Nikola Knežić (HDZ)
Naselja	20 općinskih naselja
Površina	197,6 km2
Koordinate	42°47′06″N 17°53′24″E / 42.785°N 17.89°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1636
– gustoća	8 st./km2
Stranica	www.dubrovackoprimorje.hr
	Dubrovačko primorje Dubrovačko primorje na zemljovidu Hrvatske

Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja

U sastavu općine je 20 naselja (stanje 2006.), to su: Banići, Čepikuće, Doli, Imotica, Kručica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podgora, Podimoć, Slano, Smokovljani, Stupa, Štedrica, Točionik, Topolo, Trnova, Trnovica i Visočani.

Zemljopis

Slano

Ratac je priobalno područje u općini Dubrovačko primorje, smješteno je istočno od Slanoga i graniči s prigradskim naseljima grada Dubrovnika.

Zemljište u Racu je privatno vlasništvo stanovnika Majkova i to prvenstveno stanovnika zaseokâ Grbljave, Kunje Ljuti, Prljevića i Rajkovića. Ranije je veći dio područja Ratca bilo obradivo zemljište gdje su se uzgajale uglavnom masline, rogači, vinova loza i smokve te bob koji je dospijevao za berbu najranije u županiji. Danas je uglavnom posve zapušteno. Razlog je raseljavanje sela zbog nepostojanja pretpostavki za pristojan život - nema tekuće vode. Tomu su pridonijeli i požari koji su posljednjih dvadesetak godina u tri navrata opustošili ovo područje.

Dio stanovnika navedenih zaseoka bavio se i ribarstvom. U Racu već dugo godina postoje ribarski magazini i veliko zajedničko istezalište za barke. Na vrhu brda iznad Raca nalazi se zavjetna crkvica sv. Liberana. Danas u Racu postoji stambeno naselje koje je nastalo u posljednjih tridesetak godina. Uglavnom su to manje kućice domaćeg stanovništva. Dio kućica je stalno nastanjen, a ostatale služe kao kuće za odmor.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Dubrovačko primorje imala je 2.170 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Banići - 139
Čepikuće - 63
Doli - 189
Imotica - 122
Kručica - 34
Lisac - 36
Majkovi - 194
Mravnica - 38
Ošlje - 120
Podgora - 19
Podimoć - 52
Slano - 579
Smokovljani - 66
Stupa - 77
Štedrica - 58
Točionik - 23
Topolo - 154
Trnova - 44
Trnovica - 35
Visočani - 130

Po narodnosti, većina stanovnika su Hrvati (98,99%).^[3]

Općina Dubrovačko primorje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4689	4496	4610	4976	5271	5267	4818	4781	4554	4574	4263	3565	2823	2378	2216	2170	1636
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Dubrovnik. U 1981. povećana je pripajanjem dijela općine Ston. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Područje Dubrovačkoga primorja administrativno obuhvaća istoimenu općinu. Općinsko sjedište je mjesto Slano s 579 stanovnika. Općina Dubrovačko primorje pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Povijest

Važna godina u povijesti Dubrovačkoga primorja je 1399. Te je godine istoimeno područje ušlo u sastav Dubrovačke Republike, te se u istom uspostavljaju upravno-administrativni, ekonomski i ostali okviri slavne Republike. Cijelo je područje proglašeno knežijom čiji knez stoluje u Slanom i ima mandat od 1 godinu. Godine 1806. ovo je područja pretrpjelo velike štete od rata Napoleonove armade s rusko-crnogorskom vojskom.

Spomenik braniteljima u Trnovi

Nažalost, povijest se ponovila, kad je područje pretrpjelo kaotično uništenje za vrijeme Domovinskog rata pri čemu je lokalno stanovništvo protjerano, a njihovi domovi kao i ostali gospodarski i javni objekti sustavno opljačkani, uništeni, spaljeni, minirani i sl.

Gospodarstvo

U prvih 9 mjeseci 2014. godine u Dubrovačkom primorju boravilo je 31 127 gostiju i oni su ostvarili 168 168 noćenja.^[4] Na turizmu se intenzivno radi, a krajem listopada 2014. očekuje se početak gradnje ACI marine u Slanome. Bit će kapaciteta priveznih mjesta za 200 plovila duljine od 11 do 25 m. Slano ima dva hotela.