Ruska jesetra

(Preusmjereno s Dunavska jesetra)

Ruska jesetra (dunavska jesetra, lat. Acipenser gueldenstaedtii), u Hrvatskoj poznata i kao obična jesetra, kritično je ugrožena vrsta riba iz roda Acipenser.

Ruska jesetra
Ruska jesetra
Ruska jesetra
Status zaštite
Status iucn2.3 CR hr.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. gueldenstaedtii
Dvojno ime
Acipenser gueldenstaedtii
J. F. Brandt & Ratzeburg, 1833.
Sinonimi
Accipenser pygmaeus
Acipenser güldenstädtii
Acipenser aculeatus
Acipenser gueldenstaedti acutirostris
Acipenser gueldenstaedti golis
Acipenser gueldenstaedti longirostris
Acipenser gueldenstaedti scobar

RasprostranjenostUredi

Ruska jesetra nastanjuje Kaspijsko jezero, Crno more, Volgu, Don, Ural, Rioni i donji tok Dunava. Područje rasprostranjenosti ruske jesetre se smanjuje posljednjih 100 godina, većinom zbog izgradnje hidroelektrana.[1]

U Hrvatskoj je nastanjivala Dunav i donje tokove Save i Drave.[2]

Opis vrsteUredi

Ruska jesetra može narasti i do 235 cm u dužinu i može težiti do 115 kg. Tijelo joj je valjkasto, izduženo i razmjerno debelo, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastosive boje, bokovi su svjetliji, a trbuh je bijel. Rilo je kratko, kraće nego u većine drugih pripadnika roda Acipenser. Na tijelu ima pet redova koštanih štitića.

Prehrana ruske jesetre sastoji se od mekušaca, ličinki kukaca, rakova i manjih riba.

Ruska jesetra je uglavnom solitarna vrsta, a u jata se okuplja samo za vrijeme zimske hibernacije i mrijesta. Mrijesti se od travnja do lipnja, a u Dunavu do studenoga. Mrijesti se na dubinama većim od 6 metara, a jajašca odlaže na pjeskovito i šljunkovito dno. Jedinke nakon mrijesta odlaze u more. Mužjaci spolnu zrelost dostižu s 8-13 godina, a ženke s 10-16.

Životni vijek ruske jesetre iznosi više od 50 godina.[1][2]

StaništeUredi

Ruska jesetra živi u slatkim, bočatim i slanim vodama umjerenog pojasa, na temperaturama od 10°C do 20°C. Dok živi u moru naseljava plitka, bočata područja, a u rijekama naseljava plića područja uz obalu.[2]

Ugroženost i zaštitaUredi

Ruska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta na IUCN-ovom Crvenom popisu. U Hrvatskoj je izumrla, te spada u skupinu strogo zaštićenih vrsta prema Pravilniku "NN 99/09".[3]

Najveća prijetnja opstanku ove vrste je pregrađivanje rijeka (većinom hidroelektranama), čime se sprječavaju godišnje migracije. Ostali uzroci ugroženosti su ilegalni ribolov i onečišćenje.

Ukupna populacija ruske jesetre je pala za 90% u posljednjih 45 godina, dok je ukupna količina ulova u istom vremenskom periodu pala za 88.5%.

Kao mjera zaštite provodi se planirani uzgoj u ribogojilištima, a u Rusiji i Iranu stvaraju se genske banke za potrebe mogućeg kloniranja, ukoliko brojno stanje nastavi opadati.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 http://www.iucnredlist.org/details/232/0
  2. 2,0 2,1 2,2 Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 42-43
  3. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_99_2569.html