Dvorac Eggenberg

Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, Austrija.[1] Dvorac se nalazi na zapadnom rubu Graza, u četvrti Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njezinom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti dvorac je 2010. godine dodan na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika povijesnog središta Graza.

Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Austrija
Godina uvrštenja1999. (23. zasjedanje) prošireno 2010.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:931
Koordinate47°07′39″N 15°39′13″E / 47.12750°N 15.65361°E / 47.12750; 15.65361
Dvorac Eggenberg na zemljovidu Austrije
Dvorac Eggenberg
Dvorac Eggenberg
Lokacija dvorca Eggenberg u Austriji

Odlike uredi

Izgrađen je od 15. do 17. stoljeća na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih obitelji, obitelj Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. stoljeću radio u suradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri kata površina mu je 8000 m²), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m².

Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. stoljeću uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sustav, te načela astronomije, astrologije, ali i alkemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri kuta koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj tjedana u godini i sati dana), a svaki kat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi kat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).

Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega".[2][3] Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5 stoljeća.

Bilješke uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Schloss Eggenberg
  1. Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
  2. Arheološki muzej u Eggenbergu
  3. Markus Egg, Gerhard Stawinoga: Das hallstattzeitliche Fürstengrab von Strettweg bei Judenburg in der Obersteiermark. Römisch-Germanisches Zentralmuseum, Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte, 1996. ISBN 3884670360

Vanjske poveznice uredi