Bijela kula u Gradačcu

(Preusmjereno s Dvorac Gradačac)

Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića je dvorac smješten u gradu Gradačcu, u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini.

Bijela kula
Husein-kapetana Gradaščevića
Kula husein kapetan.jpg
Položaj Coat of arms of Gradačac.svg Gradačac,
Coat of arms of Tuzla Canton.svg Tuzlanska županija
Država Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Vrsta utvrda
Gradnja 1764.1824.
Graditelj Gradaščevići


Pod nadzorom Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

PovijestUredi

 Podrobniji članak o temi: Husein Gradaščević
 
Bijela kula 1992. godine

Husein-kapetan Gradščević se rodio 1802. godine u Gradačcu, u obiteljskoj kući Gradaščevića, koja se nalazi nedaleko od utvrde. Djetinjstvo je provodio često odlazeći iz obiteljske kuće do utvrde koja je upravo u to vrijeme dobivala svoj izgled po kome je postala prepoznatljiva.

Utvrda, gdje je bilo kapetanovo sjedište i koja je služila samo za vojnu i administrativnu upravu, a ne i za stanovanje kapetanove obitelji, počela se sredinom 18. stoljeća preuređivati. Prema izvješću iz perioda između 1718. i 1739. godine, gradačačka utvrda je prilično čvrsto zidana i okružena kanalom. Osigurana je sa tri baterije koje imaju 15 teških topova. U utvrdi se nalazio kapetan koji je zapovijedao i utvrđenim gradovima Srebrenik i Soko. Utvrda i čitav kompleks starog grada počeli su se preuređivati 1765. godine u vrijeme Mehmed‐kapetana Gradaščevića. Taj posao je nastavljen za Osman-kapetana Gradaščevića 1808. i Murat-kapetana Gradaščevića 1818/1819. godine, a završena je podizanjem Bijele kule 1824. godine. Nije u potpunosti sigurno da li je Husein-kapetan Gradaščević podigao Bijelu kulu, ali se općenita ta kula naziva Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića.[1]

Bijela kula je bila sjedište kapetana, gdje se nalazila vojska, pa zbog toga na kulu nisu dolazile žene. Majka Husein-kapetana Gradaščevića je bila jedina žena koja je otišla na Bijelu kulu, i to samo, da bi izdala naredbu. Naime, kada je Ali-paša Fidahić pozvao Husein-kapetana Gradaščevića u pomoć, da sačuva kapetaniju u Zvorniku, koju je htio da uzurpira njegov rođak, Gradaščević je krenuo sa vojskom u pravcu Zvornika. U isto vrijeme, stražar sa Bijele kule je obavijestio Gradaščevićevu majku da su primijetili da austrijska vojska grupiše svoje postrojbe i kako prijeti opasnost Gradačcu. Saznavši za ovo, Melek-hanuma odlazi na Bijelu kulu i izdaje naredbu topdžiji da ispali tri hica, što je ovaj učinio. Vojska Husein-kapetana je već bila stigla u Ćehaje. Kada je čuo ugovoreni znak, Gradaščević se vratio sa vojskom da zaštiti Gradačac od napada.[2]

Rat u Bosni i HercegoviniUredi

Dana 18. lipnja 1992. godine, sa položaja pod kontrolom VRS-a, artiljerijskim djelovanjem, bombardirana je kula Husein-kapetana Gradaščevića. Sahat-kula, koja se nalazi u blizini Bijele kule, te kapi-kule, nisu bile pošteđene u ovom napadu, kao ni okolne zgrade u užoj jezgri grada.[3]

OdlikeUredi

 
Bijela kula

Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sustava koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se, 18 m visoka, od opeke sagrađena trokatna kula, s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverokatni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića glavno je obilježje Gradačca. Ona dominira krajolikom grada, podignuta na najvišoj tački na ovom prostoru gdje završava posavska ravnica i počinju se uzdizati bosanska brdašca. Sa kule se pruža pogled na pet gradova – Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Modriču.

Sastoji se od dva gabarita (kule, koja je viša i konaka, koji je niži), pri čemu kula i konak kao da "urastaju" jedno u drugo "spajajući se zidom u prizemlju, prvom i drugom spratu, da bi kula nadvisila konak još jednim spratom i čardakom sa isturenom čatmom kao osmatračnicom i vidikovcem, iz čega se može pretpostaviti da je kula već postojala, kao dio obrambenog sustava iz ranijeg vremena, a da je konak dograđen kasnije. Još neka arhitektonska rješenja idu u prilog ovoj pretpostavci (debljina zidova kule unutar konaka ista je kao i debljina vanjskih zidova). Vjerojatno je Husein‐kapetan Gradaščević popravljao ovu kulu. Moguće je, da je konak postojao kao sjedište kapetana, a da je Husein‐kapetan Gradaščević dogradio uz konak i kulu.[4] U prizemlju su tri prostorije zasvedene bačvastim svodovima, a na prvom i drugom katu bilo je po pet soba simetrično raspoređenih oko središnjeg stepeništa i predsoblja. Prilikom adaptacije kule za suvremenu ugostiteljsku namjenu, na objektu su dodate betonske i armirano-betonske konstrukcije.[5]

Osnovica kule je 7,40 x 7,30 m, dok čitav objekt, uključujući i konak ima dimenzije 15,50 x 12,50 m. Debljina zidova koji je okružuju je 1 m. Kula je građena kao vojni kompleks, kao sustav obrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska uprava.[6] Nedaleko od nje se nalazi sahat-kula i Husejnija džamija.

Bijela Kula je služila isključivo za vojne i administrativne poslove, i u njoj je bilo sjedište kapetana. Niti se Husein-kapetan tu nisu rodio, niti je ovdje njegova obitelj živjela, nego je Husein-kapetan upravljao kapetanijom sa ovog mjesta. Po ukidanju kapetanije, u njoj se nalazilo sjedište upravne vlasti, dok je kasnije služila kao vojarna i u vojne svrhe.

Pod zaštitom države je od 1962, a 2004. godine je uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

DanasUredi

Bijela kula je simbol Gradačca. Zauzima središnje mjesto na grbu Grada Gradačac. Kompleks Starog grada u Gradačcu u kojem se nalazi i Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića predstavlja jednu od najznačajnijih povijesnih građevina u Bosni i Hercegovini, a ovaj nacionalni spomenik godišnje posjeti tisuće ljudi. Godine 2003. Bijela kula je pod nadzorom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine restaurirana, i prilagođena je suvremenim ugostiteljskim potrebama. Na vrhu kule, odakle se vide cijeli Gradačac i okolina, danas se nalazi restoran, u kojem se služe tradicionalna bosanska jela.[7][8]

IzvoriUredi

  1. Kamberovic, Husnija (boš.). Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002. str. 61. https://www.academia.edu/22765048/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_-_1834_Biografija._Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002 
  2. Kamberovic, Husnija (boš.). Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002. str. 61. https://www.academia.edu/22765048/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_-_1834_Biografija._Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002 
  3. "Na današnji dan granatirana kula Zmaja od Bosne u Gradačcu". radiosarajevo.ba. 5. kolovoza 2017.. https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/na-danasnji-dan-granatirana-kula-zmaja-od-bosne-u-gradaccu/340943 Pristupljeno 7. svibnja 2016. 
  4. Kamberovic, Husnija (boš.). Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002. str. 61. https://www.academia.edu/22765048/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_-_1834_Biografija._Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002 
  5. "Graditeljska cjelina - Stari Grad". old.kons.gov.ba. 5. kolovoza 2017.. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2509 Pristupljeno 7. svibnja 2016. 
  6. "Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina". visitbih.ba. 5. kolovoza 2017.. https://visitbih.ba/gradacac-kula-zmaja-od-bosne-gradjena-je-gotovo-stotinu-godina/ Pristupljeno 7. svibnja 2016. 
  7. "Tajne starog grada i kule Zmaja od Bosne". preporod.info. 5. kolovoza 2017.. https://www.preporod.info/bs/article/5822/gradacac-tajne-starog-grada-i-kule-zmaja-od-bosne Pristupljeno 7. svibnja 2016. 
  8. "Uskoro počinje obnova Starog grada i Kule Zmaja od Bosne u Gradačcu". klix.ba. 5. kolovoza 2017.. https://www.klix.ba/magazin/kultura/uskoro-pocinje-obnova-starog-grada-i-kule-zmaja-od-bosne-u-gradaccu/190403140 Pristupljeno 7. svibnja 2016. 

Vanjske povezniceUredi