Egon Steinmann

Egon Steinmann (Karlovac, 14. srpnja 1901. – Zagreb, 22. veljače 1966.), hrvatski arhitekt.

Egon Steinmann
Arhitekt / Graditelj
Rođenje	5. prosinca 1901., Karlovac
Smrt	22. veljače 1966., Zagreb
Stvaralaštvo
Najznačajnija djela	Tvornica Janko Gredelj u Zagrebu Filozofski fakultet u Skopju i Križanićeva gimnazija u Zagrebu
Nagrade i priznanja	prva nagrada za naslovnicu kataloga L’art décoratif et industriel dans le royaume S.H.S.1925.
Portal o životopisima

Steinmann djeluje u razdoblju međuratne zagrebačke arhitekture. Diplomirao je na Arhitektonskom odjelu kraljevske tehničke škole u Zagrebu 1924. godine.

Nakon usavršavanja u Parizu 1925., zapošljava se u državnoj službi kao arhitekt Banske uprave na poslovima velikih državnih službi i investicija. Zahvaljujući oblikovnom talentu, tehničkim sposobnostima i državi kao investitoru ostvaruje niz osebujnih djela koja, iako ne pripadaju prethodnim povijesnim razdobljima, nisu strogo smještena ni u razdoblje moderne.

U periodu između dva rata objavljuje više usko specijaliziranih teoretskih tekstova o projektiranju i izgradnji uglavnom školskih zgrada navodeći primjere iz svojih projekata i realizacija. Također je bio autor oblikovanja naslovnice kataloga predstavljanja umjetnosti i zanata Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi oblikovnih umjetnosti i suvremenih industrija (Exposition Internationale des Arts Decoratifs et Industriels Modernes) godine 1925. u Parizu. U razdoblju od 1932. do 1943. napisao je 18 članaka, uglavnom o visoko specijaliziranim tehničkim temama.

Nakon drugog svjetskog rata Steinmann ostatak radnog vijeka provodi u projektnom birou "Plan", kao specijalist za industrijsku arhitekturu. U sklopu tog biroa izvodi desetak industrijskih pogona na području Hrvatske.

Njegova arhitektura naglašava ekspresivnost, klasičnost u postavi volumena, simetriji i monumentalnosti, kao i sklad i odmjerenost oslobođenu ornamenata. Kao jedan od glavnih predstavnika međuratnog razdoblja, upotrebljava karakterističan polukružno zaobljen ugao zgrade ili njezinih elemenata, kao i okrugle prozore, plitke kose krovove, trijemove ili istake. Jezik kojim barata je racionalan, upotrebljava standardne materijale i proizvodne mogućnosti vremena ali i nove konstrukcije. Svojim opusom Steinmann se ubraja među najveće arhitekte razdoblja, te ostavlja bogato arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe gradu Zagrebu kao i hrvatskoj arhitekturi.

Djela

Egon Steinmann, Kušlanova gimnazija, ulica Dragojla Kušlana 52, Zagreb (1937.)

Pošta II u Branimirovoj ulici 4, Zagreb (1939.)

• Tvornica „Janko Gredelj” u Zagrebu iz 1965.
• Tvornica računskih strojeva u Zagrebu iz 1965.
• Nova tvornica pogona »Josip Kraš« u Zagrebu iz 1964.
• Tvornica ulja u Zagrebu iz 1963.
• Pivovara u Otočcu iz 1961.
• Tvornica ulja u Slovenskoj Bistrici iz 1960.
• Tvornica stakla u Straži iz 1954.
• Centralna mašinska radionica u Sesvetskom Kraljevcu iz 1951.
• Palionicа i vagonske hale „Ðuro Ðaković” u Slavonskom Brodu, izgrađeno 1949. – 50.
• Sindikalni dom (hotel Orce Nikolov) u Ohridu
• Ministarstvo unutarnjih poslova u Skopju iz 1947. (srušeno u potresu 1963. godine)
• Filozofski fakultet u Skoplju iz 1947. (srušeno u potresu 1963. godine)
• Pošta II u Branimirovoj ulici iz 1939.
• Zgrada srednje i osnovne škole u Kušlanovoj ulici 1937.
• Sokolski dom u Zagrebu, 1933.
• Zgrada srednjih škola u Križanićevoj ulici 1932.
• Ortopedska i zubna klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Šalati 1929.
• Fizikalni zavod Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19. u Zagrebu(sjeverozapadna zgrada trga) - prema osnovnim skicama arhitekta Vjekoslava Bastla iz 1901., 1929.

Bibliografija

• "Amfiteatar u Solinu", Obzor, 1922.
• "Izložba dekorativne i industrijske umjetnosti - Naš paviljon u utakmici dvadeset i četiri naroda", Riječ, 1925.
• "Salon des Independants u Parizu - Jugosloveni na izložbi francuskih neovišnjaka", Riječ, 1925.
• "Na gradilištu internacionalne izložbe - Prvi efekt", Riječ, 1925.
• "Savremeni izraz arhitekture", Naša epoha, 1926.
• "Naša industrijska umjetnost", Naša epoha, 1926.
• " Nova zgrada srednjih škola u Zagrebu", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1932.
• "O savremenoj školskoj sobi", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1933.
• "Nova srednja škola u Zagrebu", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1933.
• "Zaštita stanovništva IV: Fizička zaštita od zračnih napada - gradnja skloništa", u suradnji s inženjerom A. Percom, 1935.
• "Tehnička zaštita od zračnog napada", 1936.
• "Zaštita od zračnog napada", 1936.
• "O dilatacijskim zglobovima u visokogradnji", Građevinski vjesnik, 1938. - u njemu opisuje vlastito iskustvo u izgradnji škole u Kušlanovoj ulici
• "Izgradnja gradova i regija iz perspektive tehničke zaštite od zračnog napada", 1939.
• "Novogradnja kolodvorske pošte u Zagrebu", o svojem projektu Pošte II u Branimirovoj ulici, 1941.
• "O toplinskoj tehnici u našoj građevinskoj praksi", Građevinski glasnik, veljača 1941.
• "Urbanistički problem kolodvorsko-poštanskog kompleksa u Zagrebu", o svojem projektu Pošte II u Branimirovoj ulici, 1942.
• "Nalaz temelja stare turske tvrðave u Petrinji (s podnaslovom Prilog upoznavanju stanja graðevne tehnike obrambenog karaktera u našim krajevima u XVI. vijeku)", 1942.
• "Javni centar Gora u Petrinji", 1942.
• "Zagrebačka džamija", 1943.
• "Budući razvoj Griča", Tehnički vjestnik"", 1943.
• "Centralna mašinska radionica u Sesvetskom Kraljevcu", u časopisu Urbanizam i arhitektura, 1951.

Izvori

• Acta architectonica - Atlas arhitekture: Arhitekt Egon Steinmann; Uchytil, Štulhofer, Muraj - Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2007.