Enckeov komet

periodički komet

Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste. Spada u komete blizu Zemlje (NEC, NEO). Komet je s najkraćim ophodnim vremenom (3,3 godine), drugi komet (nakon Halleyjeva kometa) za koji je ustanovljeno da je periodički. Inklinacija mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 astronomskih jedinica a najmanja 0,33 AJ. Promjer jezgre mu je 4,8 km. Neovisno jedan o drugome promatralo ga je više astronoma.

Enckeov komet
Comet Encke.jpg
Otkriće
Otkrio Pierre Méchain
Johann Franz Encke (prepoznao periodičnost)
Nadnevak otkrića 17. siječnja 1786.
Privremena oznaka 2P/Encke
Orbitalni elementi[1]
Epoha 16. ožujka 2015. (JD 2457097,5)
Klasifikacija kometa komet Enckeove vrste (NEO)
SPK-ID 1000025
Ekscentricitet (e) 0,848
Sr. udaljenost / velika poluos (a) 2,215 AJ
Perihel (q) 0,335 AJ
Afel (Q) 4,094 AJ
Ophodno vrijeme (period) 3,3 a
Inklinacija (i) 11,781°
Srednja anomalija (M) 143,27°
Duljina uzlaznog čvora (node) 334,567°
Argument perihela (peri) 186,543°
Poslj. prolaz kroz perihel (tp) 21. studenoga 2013.
Sljedeći prolaz kroz perihel 10. ožujka 2017.
TJupiter 3,025
Fizičke osobine
Srednji promjer (diameter) 4,8 km
Rotacijski period (rot_per) 11,083 h
Albedo 0,046

Prvi ga je zapazio francuski astronom Pierre Méchain 1786. godine.[2] 1795. ga je promatrala Caroline Herschel.[3] Uočio ga je zatim Jean-Louis Pons 1818.,[2][4]Johann Franz Encke mu je 1819. izračunao putanju. [2] SPK-ID je 1000025.[5] Alternativne oznake su: 1786 I; 1795; 1805;
1819 I; 1822 II; 1825 III;
1829; 1832 I; 1835 II;
1838; 1842 I; 1845 IV.[5]

Enckeov komet (označen kao 2P/Encke) ima najkraće ophodno vrijeme, samo 3,3 godine. I zbog toga i zbog velikog sjaja prvak je u broju pojava, viđen je više od 50 puta. Izučava se gotovo dva stoljeća. Za to vrijeme mu se ophodno vrijeme skratilo. Razlog nije u mogućem kočenju u međuplanetarnom sredstvu, već u tome što se prilikom istjecanja tvari, a ona istječe u smjeru suprotnom od Sunca, javlja reaktivna sila zbog koje se komet približava Suncu. I sjaj mu se smanjio, za dvije zvjezdane veličine (prividna magnituda). Zanimljivo je da se uz pomoć većih teleskopa Enckov komet vidi na cijeloj stazi! [6]

Snimka Enckeovog kometa i njegove prašine, snimljen sa Svemirskog teleskopa Spitzer u infracrvenom svjetlu.

IzvoriUredi

  1. JPL
  2. 2,0 2,1 2,2 Enckeov komet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  3. Herschel, Caroline Lucretia. 1876. Herschel, Mrs. John (ur.). Memoir and Correspondence of Caroline Herschel (eng.). John Murray, Albemarle Street. London. CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. Biographical Encyclopedia of Astronomers (eng.). str. 924CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  5. 5,0 5,1 JPL, pristupljeno 7. veljače 2019.
  6. Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.