Endocitoza je proces suprotan egzocitozi. Njime se veća količina tvari unosi u stanicu tako da se stanična membrana uvrće oko njih[1] i susljedno stvara citoplazmatski mjehurić s unesenim sadržajem.[2] Bitna je veličina čestica koja se unosi u stanicu. Glede veličine može biti unošenje sitnih čestica ili pinocitoza (sićušne čestice, otopljene tvari i tekućina[3] ) i unošenje krupnih čestica (bakterije, stanice ili dijelovi raspadnuta tkiva[4]) ili fagocitoza. Kod praživotinja, kad im hrana uđe u stanicu ili tijelo, stvara se hranidbeni mjehurić ili probavna vakuola koja se spoji s lizosomima.[1]

Razne vrste endocitoze

Izvori uredi

  1. a b Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 38.
  2. endocitoza, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje. Polje: temeljne medicinske znanosti, grana: fiziologija čovjeka , projekt: Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje (pristupljeno 24. ožujka 2019.)
  3. pinocitoza, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje. Polje: temeljne medicinske znanosti, grana: fiziologija čovjeka , projekt: Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje (pristupljeno 24. ožujka 2019.)
  4. fagocitoza, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje. Polje: temeljne medicinske znanosti, grana: fiziologija čovjeka , projekt: Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje (pristupljeno 24. ožujka 2019.)