Stepska zebra

Stepske zebre (lat. Equus (Hippotigris) quagga) su društvene životinje koje žive u zajednici s drugim biljožderima na afričkim savanama. To je jedna od vrsta iz porodice konja, a spada u red neparnoprstaša.

Stepska zebra
Status zaštite
Status zaštite: Blizu ugroženosti (nt)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Perissodactyla
Porodica:	Equidae
Rod:	Equus
Podrod:	Equus (Hippotigris)
Vrsta:	E. (Hippotigris) quagga
Dvojno ime
Equus (Hippotigris) quagga Boddaert, 1785.
Raspon
Karta rasprostranjenosti stepske zebre. (Crveno: prije; zeleno: danas)
Podvrste
E. q. quagga E. q. burchellii E. q. boehmi E. q. borensis E. q. chapmani E. q. crawshayi

U nas žive u svim javnim zoološkim vrtovima osim splitskog.

Podvrste

• †Equus quagga quagga Boddaert, 1785.
• Equus quagga burchellii Gray, 1824.
• Equus quagga boehmi Matschie, 1892.
• Equus quagga borensis Lönnberg, 1921.
• Equus quagga chapmani
• Equus quagga crawshayi

Opis

Stepska zebra ima bijelo krzno s crnim prugama te kratke noge. Odrasle jedinke oba spola u visini ramena imaju 1,4 metra, a duge su 2,3 metra. Težina im iznosi oko 294 kg (mužjaci imaju 10% više težine od ženki). Vrlo su divlje i teško se pripitomljavaju. Slično kod konja, mlada stepska zebra može hodati i stajati kratko vrijeme nakon rođenja, a o njoj se brine njezina majka, koja ga doji oko 16 mjeseci.

Da bi potražila hranu, stepska zebra može prohodati i do 1,100 km. Grupa stepskih zebri obično broji od 5 do 20 jedinki.

Ove zebre važan su ekonomski izvor u turizmu. Žive u jugoistočnoj i istočnoj Africi, gdje postoje dvije sezone: kišna i suha. Njima se hrane lavovi, leopardi i gepardi.

Žive od 20 do 30 godina. Ženke dostižu spolnu zrelost s dvije do četiri, a mužjaci s četiri godine. Trudnoća traje 12 mjeseci. Obično se rađa jedno mladunče koje teži oko 32 kilograma.

Love se zbog mesa te im se uništava stanište.
Nedovršeni članak Stepska zebra koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.