Otvori glavni izbornik

Upravna organizacijaUredi

Nalazi se u Biloj županiji, u Erčinskoj mikroregiji. Upravno mu pripadaju sela Petrovac, Bevarica i Njikatra.[2]

ZemljopisUredi

Nalazi se na 47°15' sjeverne zemljopisne širine i 18°54' istočne zemljopisne dužine, na zapadnoj obali Dunava. S druge strane se nalazi Čepeljski otok. Bata je 5 km sjeverno, Tuklulja je 7 km sjeveroistočno, Čip je 3 km istočno, Mirađa (Ujfaluba) je preko Dunava, 1,5 km jugoistočno, a Smartin je 3 km jugoistočno, Kovin je 7 km jugoistočno, Dešnja i Beloiannisz su 7 km jugozapadno, a Racki Kerestur je 2 km zapadno-sjeverozapadno.

PovijestUredi

U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280..

Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.

Hrvati su se u Erčin doselili oko 1630.. Pripadali su skupini Šokaca.

Do sredine 18. st. se u Erčinu govorilo samo hrvatskim jezikom[1].

1950. je dio naselja koja su pripadala selu Erčinu izdvojena u posebno selo, Dešnju (mađ.Besenyő, kasnije preimenovano u Besnyő)[4].

1951. je izdvajanjem još dva naselja formirano selo Görögfalva, kasnije preimenovano u Beloiannisz[4].

2000. je dobio status grada[4].

StanovniciUredi

U gradu živi 8349 stanovnika, od čega u samom naselju Erčinu 7938.

Prema popisu od 2001., većina su Mađari, a od manjina Hrvati (0,2%), Nijemci (0,2%), Rumunji (0,1%), Srbi (0,1%) i Romi (6%). Hrvati imaju manjinsku samoupravu. Rimokatolika je 58,6%, kalvinisti čine desetinu, a u Erčinu je i nekoliko grkokatolika i luterana. Bez vjere je 18%, a nije poznata vjera za 11%.

Hrvati u ErčinuUredi

Erčinski Hrvati su se nekada nazivali Šokcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac[5].

Današnji Erčinski Hrvati kao i Hrvati iz Andzabega govore novoštokavskim ikavskim dijalektom[6].

U Erčinu djeluje hrv. manjinska samouprava od 2006.. Hrvati su organizirani u ovim kulturnim udrugama:

  • Racki klub (od 1997.)
  • Folklorni ansambl Zorica

Hrvatske ustanove organiziraju balove (Hrvatski bal i dr.), plesačnice i svete mise, a organiziraju i postavljanje spomen-ploča erčinskim Hrvatima, a sudjelovali su i u postavljanju spomenika Svetom Ivanu Nepomuku[1].

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatski glasnik, br. 50/2007. Božićna svečanost, 13. prosinca 2007.
  2. 2,0 2,1 Živko Mandić: Folia onomastica croatica, 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
  3. Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi, 61-()2 (2005.), str. 211., 216., 234.
  4. 4,0 4,1 4,2 Mađarski središnji statistički ured
  5. Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
  6. Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.

Vanjske povezniceUredi