Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893.Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.

Ernst Julius Öpik

Rođenje 22. listopada 1893.
Kunda, Lääne-Viru, Gubernija Estonija
Smrt 10. rujna 1985.
Bangor, Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Narodnost Estonac
Polje astronomija, astrofizika
Institucija Opservatorij Armagh
Alma mater Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
Sveučilište u Tartuu
Portal o životopisima

Obrazovanje

uredi

Öpik je rođen u mjestu Kundi, Lääne-Viru, Gubernija Estonija, tada dio Ruskog carstva. Pohađao je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov specijalizirajući za proučavanje malih kozmičkih tijela, poput asteroida, kometa, i meteoroida. Završio je svoj doktorat na Tartuškom sveučilištu.

Godine 1916. Öpik je objavio članak u Astrofizičkom časopisu, u kojem je procijenio gustoću vidljivih binarnih zvijezda. U njegovom uzorku je bila ο 2 Eridani B, zvijezda bijeli patuljak. Öpik je utvrdio gustoću 25000 puta veću od gustoće Sunca, ali je zaključio da je rezultat nemoguć.[1]

Godine 1922. Ernst Öpik objavio je članak u kojem je procijenio udaljenost galaksije Andromeda.

Godine 1922. ispravno je predvidio učestalost kratera na Marsu mnogo prije nego što su ih otkrile svemirske sonde. Godine 1932. postavlja teoriju o izvoru kometa u našem Sunčevom sustavu. On je vjerovao da kometi nastaju u oblaku koji kruži daleko izvan orbite Plutona. Ovaj oblak je sada poznat kao Oortov oblak ili alternativno Öpik-Oortov oblak u njegovu čast.

Izvori

uredi
  1. Öpik, Ernst. Prosinac 1916. The Densities of Visual Binary Stars. Astrophysical Journal. 44: 292–302. Bibcode:1916ApJ....44..292O. doi:10.1086/142296

Vanjske poveznice

uredi