Ervin Šinko (Apatin, 5. listopada 1898.Zagreb, 26. ožujka 1967.), bio je hrvatski i mađarski književnik, židovskog podrijetla.[1][2][3] Pisao je pjesme na mađarskom, romane i novele na hrvatskom i mađarskom te književne studije, eseje i dnevnik na hrvatskom.

Životopis uredi

Ervin Šinko, pravim imenom Franjo Spitzer, pohađao je školu u Subotici. Kao gimnazijalac mobiliziran je 1917. godine u Subotici a godine 1918. sudjelovao je u uspostavljanju mađarske sovjetske republike. U središtu njegova književnog zanimanja upravo su teme i pitanja mađarske revolucije. Surađivao je u mnogim mađarskih časopisima u Budimpešti, Beču, Požunu, Kološvaru i Novome Sadu, kao što su: A Tett, Ma, Internationale, Tüz, Korunk, Nyugat i drugi. Potom je emigrirao u Beč gdje godine 1924. izdaje časopis Testvér, te živio u Zürichu, Moskvi (1935. – 37.) i Parizu (1937. – 39.) gdje njegovi članci izlaze u L'Europe, Monde i Ce Soir. Godine 1939. dolazi u Jugoslaviju i do početka Drugoga svjetskog rata živio je u Zagrebu i Drvaru. Zatim je otišao u Dalmaciju gdje tijekom talijanske okupacije biva uhićen i interniran. U Zagrebu se nastanio 1945. godine nakon sudjelovanja u NOB-i u koju se uključio 1943. godine, odmah nakon kapitulacije Italije i oslobađenja iz internacije. Bio je članom Društva književnika Hrvatske a od 1951. godine i dopisni član JAZU. Godine 1959. bio je prvim šefom i prvim profesorom na novoosnovanoj Katedri za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novome Sadu te se s pravom smatra i osnivačem te Katedre.[4]

Djela uredi

Knjige pjesama:

  • Éjszakák és hajnalok (Noći i zore), 1916.
  • Fáajdalmas istem (Bolni bog), Fischer, Beč, 1923.

Romani:

  • Četrnaest dana, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
  • Optimisti: roman jedne revolucije, Zora, Zagreb, 1954. (s mađarskoga prevela Iva Adum)
  • Optimisták: történelmi regény 1918/19-ből, Magvető, Budimpešta, 1965.
  • Optimisták, Noran Libro Kiadó, Budimpešta, 2010.

Novele:

  • Aegidius útra kelése (Egidius kreće na put), 1927.
  • Aronova ljubav, Zora, Zagreb, 1951. (s mađarskoga rukopisa preveo Enver Čolaković)

Pripovijetke:

  • Pripovijetke, Zora, Zagreb, 1950.

Književne studije i eseji:

  • Eto ide naša sila...: uz omladinsku prugu, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
  • Književne studije, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949.
  • Sablast kruži Evropom: članci, rasprave i predavanja (1948. – 1951.), Zora, Zagreb, 1951.
  • Roman jednog romana: bilješke iz moskovskog dnevnika od 1935 do 1937 godine, Zora, Zagreb, 1955.
  • Falanga Antikrista i drugi komentari, Zora, Zagreb, 1957.
  • Lik književnika danas, Univerzum, Zagreb, 1957.
  • Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch, Verlag Wissenschaft und Politik, Köln, 1962.
  • Csokonai életmüve, Forum, Novi Sad, 1965.
  • Pjesme u prozi, Pripovijetke, Zapisi, Ogledi, (Priredio Marijan Matković), Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1969.
  • Sablast kruži Evropom, Globus, Zagreb, 1982.
  • Drvarski dnevnik, BIGZ, Beograd, 1987. (Honfoglalas Elott, s mađarskog prevela Gabriela Arc, priredio, pogovor i bilješke napisao Ištvan Bošnjak)
  • Krleža: esszék, tanulmányok, kommentárok, Forum Könyvkiadó, Novi Sad, 1987.
  • Az út. Naplók: 1916-1939, Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 1990.
  • Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch, 1935-1937, Das Arsenal, Berlin, 1990.

Izvori uredi

  1. Jaša Romano, 1982, str. 486
  2. Ognjen Kraus, 1998, str. 228
  3. Ivo Goldstein, 2001, str. 509
  4. (srp.) Filozofski fakultet u Novom Sadu: HungarologijaArhivirana inačica izvorne stranice od 17. ožujka 2010. (Wayback Machine), preuzeto 25. kolovoza 2013.

Literatura uredi

  • Romano, Jaša. 1980. Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije. Beograd.
  • Kraus, Ognjen. 1998. Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
  • Goldstein, Ivo. 2001. Holokaust u Zagrebu. Novi Liber. Zagreb. ISBN 953-6045-19-2

Vanjske poveznice uredi