Etika novinarstva
Etika novinarstva (od grč. ethos - običaj, navika, značaj, ćud) sadrži temeljna moralna načela postupanja u novinarskoj struci.
Etika novinarstva ostaje među najvažnijijim pitanjima suvremenih medija.[1]
Etička pitanja uredi
Novinar se svakodnevno susreće s pitanjima etičke naravi kao što su krivotvorenje, povreda autorskih prava, sukob interesa, prikrivanje informacija, povreda privatnosti itd. Nabrojane stavke su duboko ukorijenjene u moderno društvo a ne samo novinarstvo.
Povjerenje u profesionalno obavljanje poslova ima veliki značaj. Ako građane novinar jednom obmane, oni mu više neće teško vjerovati i kada govori istinu - a posljedično neće vjerovati ni mediju za kojega taj novinar radi. Stoga je novinar dužan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi
U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava, dostojanstvo, slobode i vrijednosti, uvažavati pluralizam ideja i nazora, opirati se svim oblicima cenzure, pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti. Novinar u suvremenoj demokraciji je dužan poštovati etiku javne riječi i kulturu dijaloga te uvažavati čast, ugled i dostojanstvo osoba ili skupina s kojima polemizira.[2]
Etička pravila profesije uredi
Etika novinarstva, kao djelatnosti koja prenosi informaciju, zasnovana je prije svega na poštovanju za istinu.[3]
Mnoge organizacije medijskih zaposlenika u europskim i drugim zemljama usvojile su kodekse ponašanja također nazvane kodeksima djelovanja ili etičkim kodeksima.[4] U mnogim, iako ne svim, zemljama uspostavljena su samoregulirajuća tijela - medijski savjeti, čiji je cilj da nadziru poštovanje profesionalnog kodeksa ponašanja.[5]
Mediji i senzacionalizam uredi
Današnji mediji se sve više bore za pozornost čitateljstva objavljivanjem senzacija, makar one možda i ne bile od osobitog javnog značaja: o raznim zločinima, osobnim sukobima i nesrećama o kojima se ranije eventualno izvješćivalo ukratko i na stranicama "crne kronike", danas se izvješćuje na naslovnim stranicama i udarnim mjestima elektroničkih medija. Stoga se govorio o senzacionalizmu, pojavi koja posve redovno ide do ruba etičke dopustivosti, ili ga prelazi.[6]
Lažne vijesti uredi
U novinarstvu nije posve rijetka pojava lažnog izvješćivanja, bilo radi promoviranja vlastite karijere kao u primjeru skandala koji je krajem 2018. godine izbio oko višestruko nagrađivanog njemačkog novinara Claasa Relotiusa, bilo radi promicanja stanovitih političkih ciljeva ili poslovnih interesa, bilo u sklopu hibridnog ratovanja.[7]
U totalitarnim režimima, praktično je cjelokupno novinarstvo upregnuto u promoviranje lažnih vijesti: naime se tu od stanovništva ne traži tek da poštuju poredak i u slučajevima kada se ne slažu s postupcima vlasti - nego se od ljudi traži bezuvjetna vjera da su prosudbe vlasti uvijek ispravne, a ciljevi vlasti uvijek moralno najispravniji. Novinarstvo stoga funkcionira kao propaganda, gdje se od istine odstupa uvijek kada to interesi (jedine) partije zahtijevaju.[8]
Izvori uredi
- ↑ Poler Kovačić, Melita. 2001. Kriza novinarstva kao kriza etike: tko je novinarski subjekt?. Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Vol. 7 No. 1-2, 2001. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Hrvatsko novinarsko društvo. 2009. KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA. Hrvatsko novinarsko društvo. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ IFJ. IFJ Declaration of Principles on the Conduct of Journalists (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2019. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Codes by country, International codes (engleski). Accountable Journalism. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Press councils (engleski). Accountable Journalism. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Burić, Jasna. Masovni mediji kao subjekti manipulacije. Etičke vrijednosti nasuprot «trendovskoj tržišnoj kulturi» manipuliranja nasiljem, nesrećama i zločinima. Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 64. No. 4., 2009. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Vozab, Dina. Pristrani i neprijateljski mediji te polarizacija u novom medijskom okolišu. Političke analize, Vol. 8 No. 30, 2017. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Ed Walker. 8. ožujka 2016. THE ORIGINS OF TOTALITARIANISM PART 6: TOTALITARIAN PROPAGANDA (engleski). Emptywheel. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
Vidi još uredi
Literatura uredi
- Juka, Darko, Priručnik za novinske novinare, Matica hrvatska, Mostar/Čitluk 2007.
- Ricchiardi, Sherry, Malović Stjepan: Etika novinarstva, Sveučilišna knjižnica Zagreb, 2007.
- Sapunar, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, ITG, Zagreb, 2004.