Etta Bortolazzi

Etta Bortolazzi (Split, 17. srpnja 1926. – Zagreb, 30. studenoga 2000.) je hrvatska i jugoslavenska kazališna, radijska, TV i filmska glumica.

Etta Bortolazzi
Rodno ime	Etta Bortolazzi
Rođenje	17. srpnja 1926., Split, Hrvatska
Smrt	30. studenoga 2000., Zagreb, Hrvatska
Zanimanje	kazališna, TV, radijska i filmska glumica
Suprug	Ivo Knapić
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

Životopis

Etta Bortolazzi rođena je u Splitu 17. srpnja 1926. Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, svoja prva kazališna iskustva stječe u vrijeme Drugog svjetskog rata, prvo kao članica Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije, kojem se pridružuje u proljeće 1943. te Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske pri "13. proleterskoj brigadi", a sudjeluje i kao član Centralne glumačke družine na prvom Kongresu kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom (25. – 27. lipnja 1944.) zajedno s kolegama Svenom Lastom, Šimom Šimatovićem, Irenom Kolesar, Mladenom Šermentom, Mirom Župan i drugima. Nakon rata, 1948. godine, završava Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu te upotpunjava svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj Akademiji za kazalište film i televiziju. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije (Narodnog pozorišta u Cetinju, Srpskoga narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Subotici), a 1955. godine dolazi u Zagreb, gdje je do 1958. godine bila članicom Zagrebačkog dramskog kazališta. Ipak najveći dio svog radnog glumačkog vijeka provela je u Zagrebu, glumeći brojne karakterne uloge u matičnom kazalištu, Hrvatskom narodnom kazalištu (1958. – 1993.). Glumica izrazite karakterne fizonomije uspijevala je i od najmanjih uloga napraviti vrijedne minijature koje je publika prepoznavala i pozdravljala (npr. uloga lude pijanistice u Kiklopu, Ranka Marinkovića i u režiji Koste Spaića; uloga Aâse u Peeru Gyntu H. Ibsena koju je režirao slavni rumunjski redatelj Horea Popesku), a kritika i struka nagrađivala. S jednakom je žarom, predanošću i energijom kreirala brojne uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (u Teatru &TD, Zagrebačkom kazalištu mladih, splitskom HNK) kao i u drugim medijima – televizijskim dramama, serijama, radiodramama te na filmu.

Popis uloga

Televizijske uloge

• "Smogovci" kao gospođa na šalteru banke (1991.)
• "Operacija Barbarossa" kao teta Ruža (1990.)
• "Dvanaestorica žigosanih" kao stara žena (1988.)
• "Nepokoreni grad" kao Nazorova sestra (1982.)
• "Velo misto" kao baba Marta (1980.)
• "Punom parom" kao Andrijina mama (1980.)
• "U registraturi" (1974.)
• "Prijatelji" (1974.)
• "Ča smo na ovon svitu..." kao Mare Lajavica (1973.)
• "Prosjaci i sinovi" (1972.)
• "Diogenes" kao barunica Julijana Sermage (1971.)
• "Veliki i mali" kao suputnica iz autobusa (1970.)
• "Naše malo misto" (1969.)

Filmske uloge

• "Tri muškarca Melite Žganjer" kao Valika (1998.)
• "Puna kuća" (1998.)
• "Prepoznavanje" kao Anina baka (1996.)
• "Kako je počeo rat na mom otoku" kao baba (1996.)
• "Olovna pričest" (1995.)
• "Šokak triju ruža" kao teta Tereza (1992.)
• "Krhotine" kao drugarica (1991.)
• "Razbijena vaza" kao baka (1990.)
• "Stela" kao baka (1990.)
• "Mlada sila" (1988.)
• "Unutarnje rezerve" kao baka (1986.)
• "Eter" (1985.)
• "Na istarski način" (1985.)
• "Zadarski memento" kao gospođa Čekić (1984.)
• "Grgo gre u Pazin" (1983.)
• "Visoki napon" (1981.)
• "Prah" (1980.)
• "Ljubav jedne uniforme" (1979.)
• "Posljednji dan" (1979.)
• "Oko" kao Kata (1978.)
• "Zašto je pile žuto, a koka nije?" (1977.)
• "Čovik i arhitektura" kao Domina (1977.)
• "Car se zabavlja" (1975.)
• "Tena" (1975.)
• "Orgulje i vatrogasci" kao Jerolima (1974.)
• "Psihopati" (1974.)
• "Luda kuća" kao Fajdetićka (1972.)
• "Cili svit je inšempjan" (1971.)
• "Autodafe moga oca" (1971.)
• "Balade Petrice Kerempuha" (1971.)
• "Zlatousti" (1970.)
• "Brak je uvijek riskantna stvar" (1970.)
• "Meštre Tonov najsritniji dan" kao gospođa Marijeta (1969.)
• "Američka jahta u splitskoj luci" kao kontesa Kate de'Milessi (1969.)
• "Lisice" kao baba (glas) (1969.)
• "Orkestar" (1969.)
• "Kratak susret" (1968.)
• "Tamo gdje bizoni lutaju" (1968.)
• "Iluzija" kao kućna pomoćnica Marica (1967.)
• "Kompromis" (1967.)
• "Tebe, pobjedo, pitam..." (1966.)
• "Oluja na ulici" (1965.)
• "Jedan i tri" (1965.)
• "Prometej s otoka Viševice" kao majčin glas (1964.)
• "Pred svakim pragom" (1964.)
• "Mećava" (1964.)
• "Doktor Knock" (1964.)
• "Slijepi kolosijek" (1964.)
• "Ne možeš imati sve" (1964.)
• "Posljednji vitezovi" (1963.)
• "Žara" (1963.)
• "Opasni put" kao Miličina majka (1963.)
• "Priča o djevojčici i sapunu" (1962.)
• "Abeceda straha" kao gošća kod Bolnerovih (1961.)
• "Siva bilježnica" (1961.)
• "Krokodil" (1960.)
• "Oko božje" (1960.)
• "Deveti krug" kao logorašica (1959.)
• "Tri Ane" kao gospođa iz čekaone (1959.)
• "Jurnjava za motorom" (1959.)
• "Nikoletina Buršac" kao Nikoletinina majka (1957.)
• "Svoga tela gospodar" (1957.)

Važnije kazališne uloge

• Sonja, Anton Pavlovič Čehov, "Ujak Vanja", (1947.); u režiji Tita Strozzija, Zemaljska glumačka škola, Zagreb
• Dorina, Molière, "Tartuffe", Cetinje
• Martha Brewster, Joseph Kesselring, "Arsen i stare čipke"
• Anfisa Anton Pavlovič Čehov, "Tri sestre"
• Gđa Frola, Luigi Pirandello, "Tako je, ako vam se čini"
• Melita, Miroslav Krleža, "Leda", u režiji Aleksandra Ognjanovića, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
• Maša, Pero Budak, "Mećava" (1952.); u režiji Borivoja Hanuske, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
• Đove, Marin Držić, " Mande" (1952.); u režiji Aleksandra Ognjanovića, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
• Olga Stanić, Mihajlo Vasiljević, "Ka novim obalama" (1953.); u režiji Jovana Konjovića, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
• Fružina, Lajoš Zilahy, "Muzički Pajaci" (1953.); u režiji Borivoja Hanuske, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
• Desdemona, William Shakespeare, "Otelo" (1954.); u režiji Borivoja Hanuske, Hrvatsko narodno kazalište u Subotici
• Mae, Tennessee Williams, "Mačka na vrućem limenom krovu (1956.); u režiji Dina Radojevića, Zagrebačko dramsko kazalište
• Ana Nilovna Perepeljicina, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, "Selo Stepančikovo (1956.); u režiji Mladena Škiljana, Zagrebačko dramsko kazalište
• Kata, Slavko Kolar, "Svoga tijela gospodar" (1957.); u režiji Branka Gavelle, Zagrebačko dramsko kazalište
• Majka, Mirko Božić, "Ljuljačka u tužnoj vrbi" (1957.); u režiji Koste Spajića, Zagrebačko dramsko kazalište
• Lady Macduff, William Shakespeare, "Macbeth" (1957.); u režiji Branka Gavelle, Zagrebačko dramsko kazalište
• Paunovićeva, August Šenoa, "Ljubica" (1964.); u režiji Božidara Violića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Manda, Pero Budak, "Mećava" (1965.); u režiji Ljudevita Galica, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Udova Quin, J. M. Synge, "Najveći junak zapadne Irske" (1968.); u režiji Georgija Para, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Madeleine Petrovna, Miroslav Krleža "U agoniji"(1969.); u režiji Georgija Para, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Mara, Ivan Raos, "Autodafe mog oca" (1970.); u režiji Petra Šarčevića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Nehama, Isak Babelj, "Sumrak" (1972.); u režiji Vjekoslava Vidoševića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Luda pijanistica, Ranko Marinković, "Kiklop"(1977.); u režiji Koste Spajića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Aâsa, majka Peer Gynta Henrik Ibsen, "Peer Gynt" (1977.); u režiji Horea Popescua,Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Žena Ksaverova, Miroslav Krleža, "Golgota" (1978.); u režiji Mladena Škiljana, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Gđa Altrimenti-Menti, Ranko Marinković, "Pustinja" (1980.); u režiji Marina Carića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Mare, Ivo Vojnović, "Dubrovačka trilogija", "Na taraci" (1984.); u režiji Ivice Kunčevića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Palčica, Luigi Pirandello,(1988.); u režiji Ivice Kunčevića, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
• Više uloga, Veno Taufer, "Odisej i sin" (1990.); u režiji Vita Taufera, Zagrebačko kazalište mladih
• Perl, Niel Simon, "Zatočenik 2 avenije" (1993.); u režiji Relje Bašića, Teatar u gostima

Posljednje počivalište

Etta Bortolazzi sahranjena je 6. prosinca 2000. godine na zagrebačkom groblju Markovo Polje.

Vanjske poveznice

• Etta Bertolazzi u internetskoj bazi filmova IMDb-u (engl.)