Otvori glavni izbornik
Prednja i stražnja strana nordijske brončane fibule halštatske kulture
Brončana liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru

Fibula (latinski za "učvrstiti" [1]) (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša. Fibule su zamjenile igle koje su korištene u neolitiku i brončanom dobu. Latinski naziv je izvorno stajao samo za starorimske broševe, no kasnije se ustalio za sve antičke i predromaničke broševe cijele Europe. Za razliku od modernih broševa, drevne fibule nisu samo bile dekorativni dio nakita, već su imale praktičnu svrhu: da učvrste odjeću, uključujući ogrtače. Fibule su se prestale koristiti kada su u srednjem vijeku razvijena dugmad, no njihov nasljednik, zapinjače, koriste se i dan danas.

Postoje stotine različitih vrsta, oblika i veličina fibula ovisno o povijesnim razdobljima, kulturnoj ili zemljopisnoj pripadnosti. Izrađivale su se najčešće od bronce, rjeđe od plemenitih metala. Kao predmeti široke uporabe odražavaju razvoj ukusa i postupnu promjenu mode te su izvrstan kronološki oslonac za praćenje faza kulturnog razvoja.

U liburnskoj kulturi postoji dvadesetak vrsta fibula s više podvrsta i inačica. Neke imaju uža mjesna svojstva, dok druge prate promjenu ukusa na širim područjima.[2]

KonstrukcijaUredi

Većina je fibula izrađena od bakrenih slitina, odnosno bronce i mjedi, te željeza, no ima i primjeraka izrađenih od zlata ili srebra. Većinom su izrađene od 4 osnovna dijela, tijela, igle, opruge i kopče, dok su jednostavnije imale smao po 2 dijela. Od drugih materijala na fibulama se kao ures javljaju i emajl, nielo, drago i poludrago kamenje, staklo, koralji te kost.

 
Tipična dačanska fibula, 1. stoljeće prije Krista

Povijesni razvojUredi

Brončanodobne fibuleUredi

Prvi se primjerci javljaju u kasno brončano doba, radi se o tzv. fibulama u formi violinskog gudala. U Hrvatskoj se javljaju krajem 13. st. pr. K. unutar brončanog inventara kulture polja sa žarama - grupe Zagreb.[3] Izgledom i tehničkim riješenjem skoro su jednake modernim sigurnosnim iglama ("zihericama").

 
Auccisa tip rimske fibule

Drugi je osnovni oblik fibule fibula u obliku jako izraženog luka. Najraniji primjeri javljaju se u 12. stoljeću prije Krista, ovaj tip fibule koristio se više od 500 godina.

Treći osnovni tip brončanodobne fibule je fibula od spiralno savijene žice.

 
La Tenske (keltske) fibule, 4.-1. stoljeće prije Krista
 
Križna fibula, spada u fibule rimskog razdoblja, prvi se primjeri javljaju u 3. stoljeću po Kristu

Željeznodobne fibuleUredi

U željezno doba počinje širenje uporabe fibule. Fibule visokog luka postaju sve više urešene geometrijskim uresima.

Rimske fibuleUredi

U prvom stoljeću po Kristu broj tipova fibula, te arheoloških nalaza istih drastično raste, prije svega zahvaljujući dobroj razvijenosti rimskih radionica.

Postrimske fibuleUredi

Postoje brojne vrste fibula iz postrimskog razdoblja.

Vidi iUredi

Dodatna literaturaUredi

  • Beck, Heinrich, et al. Fibel und Fibeltracht. (Excerpt from the Reallexikon der Germanischen Altertumskunde.) Walter de Gruyter, Berlin, 2000.
  • Binding, Ulrike. Band 16: Studien zu den figürlichen Fibeln der Frühlatenzeit. Rudolf Habelt, Bonn, 1993.
  • Birmingham, J., "The Development of the Fibula in Cyprus and the Levant", Palestine Exploration Quarterly 95, 1963, 80-112.
  • Blinkenberg, Chr. [Lindiaka V] Fibules grecques et orientales. Bianco Lunos Bogtrykkeri, Kobenhavn, 1926.
  • Bohme, Astrid. Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel in Saalburg Jahrbuch, XXIX, 1973.
  • Caner, E., "Fibeln in Anatolien 1", Prähistorische Bronzefunde XIV 8. Beck, München 1983, ISBN 978-3406090158.
  • Dudley, Dorothy. Excavations on Nor'Nour in the Isles of Scilly, 1962-6 in The Archaeological Journal, CXXIV, 1967. (includes the description of over 250 Roman fibulae found at the site)
  • Fauduet, Isabelle. Fibules preromaines, romaines, et merovingiennes du musee du Louvre. Presses de l'ecole normale superieure, Paris, 1999.
  • Gaspar, Nicolas. Die keltischen und gallo-römischen Fibeln vom Titelberg - Les fibules gauloises et gallo-romaines du Titelberg - Dossiers d'Archeologie du Musee National d'Histoire et d'Art XI. NMHA, Luxembourg, 2007.
  • Gergova, Diana. Früh- und ältereisenzeitliche Fibeln in Bulgarien. C.H. Beck, Munchen, 1987.
  • Glogovic, Dunja. Fibeln im kroatischen Küstengebiet. Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2003.
  • Hattatt, Richard. A Visual catalogue of Richard Hattatt's Ancient Brooches. Oxbow Books, Oxford, 2000.
  • Jobst, Werner. Die römischen Fibeln aus Lauriacum. Wimmer, Linz, 1975.
  • MacGregor, Arthur. Ashmolean Museum Oxford: A Summary catalogue of the Continental Archaeological Collections. BAR 674, Oxford, 1997.
  • Mills, Nigel. Celtic and Roman Artefacts. Buxton Press, Derbyshire, 2000.
  • Pedde, Friedhelm, "Vorderasiatische Fibeln von der Levante bis Iran", Saarbrücken, 2000, and the review of this volume by Judy Bjorkman in the Journal of Near Eastern Studies, Vol. 63 No. 2 (2004) pp 158–160.
  • Pedde, Friedhelm, "Development and Extension of Near Eastern Fibulae in the Iron Age", in: R. Eichmann – H. Parzinger (ed.), Migration und Kulturtransfer. Der Wandel vorder- und zentralasiatischer Kulturen im Umbruch vom 2. zum 1. vorchristlichen Jahrtausend. Akten des Internationalen Kolloquiums 23.-26. November 1999 Berlin. Rudolf Habelt, Bonn 2001, 485-496, ISBN 3-7749-3068-6*
  • Riha, Emilie. Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst. Forschungen in Augst 3. August, 1979.
  • Van der Roest, Juan. Die Römischen Fibeln von ‘De Horden’ – Fibeln aus einer Zivilsiedlung am niedergermanischen Limes in Berichten van de Rijksdienst voor het Oudheidkundig Bodemonderzoek - jaargang 38, 1988 / Proceedings of the State Service for Archaeological Investigations in the Netherlands (BROB 38).
  • Smith, R.A. British Museum Guide to Early Iron Age Antiquities: 1925. Anglia Publishing, Ipswich, 1994.
  • Sapouna-Sakellarakis, Efi, "Die Fibeln der griechischen Inseln", Prähistorische Bronzefunde XIV 4. Beck, München 1978, ISBN 978-3406007736.
  • Soupault, Vanessa. Les elements metalliques du costume masculin dans les provinces romaines de la mer Noire. IIIe-IVe s. ap. J.-C. BAR 1167, Archaeopress, Oxford, 2003.
  • Heynowski, R. Fibeln : Erkennen - Bestimmen - Beschreiben, Berlin/München 2012.

Bilješke i izvoriUredi

  1. Yarwood (1986:180).
  2. Arheološki muzej Zadar
  3. Podrobnije o tome u članku Kasno brončano doba na tlu sjeverne Hrvatske i Ostave kasnog brončanog doba na tlu sjeverne Hrvatske

Vanjske povezniceUredi