Formula 1 - sezona 1960.

FIA Svjetsko automobilističko prvenstvo 1960.
F1 red-black.png Prvak
Vozač Flag of Australia.svg Jack Brabham
(Cooper-Climax)
Konstruktor Flag of the United Kingdom.svg Cooper-Climax
Prethodna sezona Sljedeća sezona
1959. 1961.

Formula 1 - sezona 1960. bila je 11. sezona u prvenstvu Formule 1.

Sažetak sezoneUredi

 
Jack Brabham ispred Stilinga Mossa na Zandvoortu na VN Nizozemske.
 
Ferrari 246, posljednji bolid sa motorom smještenim ispred vozača koji je pobijedio u utrci Formule 1.
 
Bruce McLaren završio je sezonu kao viceprvak.

Australac Jack Brabham osvojio je svoj drugi naslov u Formuli 1, pobijedivši na pet uzastopnih utrka (Zandvoort, Spa-Francorshamps, Reims, Silverstone, Boavista). Cooper-Climax je drugu godinu za redom osvojio konstruktorski naslov, ispred Lotus-Climaxa i Ferrarija. Brabhamov momčadski kolega Bruce McLaren pobijedio je na prvoj utrci na Velikoj nagradi Argentine.

Momčad Rob Walker Racing Team koristila je na prvoj utrci Cooperov T51 bolid, da bi se nakon nakon toga ostatak sezone prebacila na Lotusov 18 bolid. Upravo je Britanac Stirling Moss na Velikoj nagradi Monaka donio prvu konstruktorsku pobjedu Lotusu. Moss je još pobijedio na posljednjoj utrci na Riversideu na Velikoj nagradi SAD-a, nakon što je tri utrke izbivao sa natjecanja. Razlog tome bila je teška ozljeda na Velikoj nagradi Belgije. Na toj utrci Moss je izletio i teško razbio bolid u desnom zavoju Burnenville nakon što mu je pukao stražnji desni ovjes. Na istoj stazi, Mike Taylor imao je kvar na upravljačkom mehanizmu i zabio se u drveće pokraj staze bluzu zavoja Stavelot. Taylor je preživio, ali mu je ta nesreća zapečatila karijeru. Prava katastrofa dogodila se u utrci, kada su u razmaku od samo pet krugova, poginuli Chris Bristow i Alan Stacey.[1]

Ferrari nije imao dobru sezonu. Njihov bolid Dino 246 sa motorom smještenim ispred vozača, zaostajao je za bolidima koji su imali motor smješten iza vozača. Jedinu pobjedu ostvario je Amerikanac Phil Hill na Monzi na Velikoj nagradi Italije. Organizatori na Monzi odlučili su da će se utrka održati na ovalnom dijelu staze. Britanske momčadi Cooper, Lotus i BRM procjenili su da he ovalna staza opasna za njihove bolide sa motorom smještenim iza vozača, te su bojkotirali utrku. Utrka u Monzi posljednja je utrka u Formuli 1 u kojoj je pobijedio bolid sa motorom smještenim ispred vozača, a bila je to i posljednja utrka do VN Monaka 1994. gdje na gridu nije bilo aktualnih svjetskih prvaka. Enzo Ferrari je odlučio da neće putovati na daleki put u SAD na posljednju utrku sezone, nego će se koncentrirati na konstruiranje bolida za sljedeću sezonu. Tako Ferrarija nije bilo na utrci na Riversideu, a njegovi vozači su u privatnom angažmanu vozili Cooperove bolide.[2]

Amerikanac Harry Schell poginuo je na testiranju na Sliverstoneu. Utrka 500 milja Indianapolisa pripala je Jimu Rathmannu. Na toj utrci dva gledatelja su poginula, a još 82 ih je bilo ozlijeđeno kada se srušila ručno izrađena dodatna tribina za gledatelje visoka nešto više od devet metara. Bilo je ovo posljednji put da se utrka Indianapolis 500 bodovala za svjetsko prvenstvo Formule 1.

Ovo je bila prva sezona u Formuli 1 za buduće svjetske prvake, Engleza Johna Surtessa i Škota Jima Clarka.

Vozači i konstruktoriUredi

Popis ne uključuje američke vozače koji su se natjecali na 500 milja Indianapolisa.

Konstruktor Momčad / Sudionik Šasija Motor Gume Vozač Utrke
 
Cooper-Climax
Cooper Car Company Cooper T51
Cooper T53
Climax FPF 2.5 L4 D   Jack Brabham 1–2, 4–8, 10
  Bruce McLaren 1–2, 4–8, 10
  Chuck Daigh 7
  Ron Flockhart 10
Ecurie Bleue Cooper T51 Climax FPF 2.2 L4 D   Harry Schell 1
Yeoman Credit Racing Team Cooper T51 Climax FPF 2.5 L4 D   Chris Bristow 2, 4–5
  Tony Brooks 2, 4–5, 7–8, 10
  Henry Taylor 4, 6–8, 10
  Olivier Gendebien 5–8, 10
  Bruce Halford 6
  Phil Hill 10
R.R.C. Walker Racing Team Cooper T51 Climax FPF 2.5 L4 D   Stirling Moss 1
  Maurice Trintignant 1
  Lance Reventlow 7
Fred Tuck Cars Cooper T51 Climax FPF 2.5 L4 D   Bruce Halford 2
  Lucien Bianchi 6–7
High Efficiency Motors
C.T. Atkins
Cooper T51 Climax FPF 2.5 L4 D   Roy Salvadori 2, 10
  Jack Fairman 7
Ecurie Maarsbergen Cooper T51 Climax FPF 2.5 L4 D   Carel Godin de Beaufort 4
Equipe Nationale Belge Cooper T45 Climax FPF 2.5 L4 D   Lucien Bianchi 5
Arthur Owen Cooper T45 Climax FPF 2.2 L4 D   Arthur Owen 9
Wolfgang Seidel Cooper T45 Climax FPF 1.5 L4 D   Wolfgang Seidel 9
Scuderia Colonia Cooper T43 Climax FPF 1.5 L4 D   Piero Drogo 9
Equipe Prideaux / Dick Gibson Cooper T43 Climax FPF 1.5 L4 D   Vic Wilson 9
 
Ferrari
Scuderia Ferrari Ferrari 246 F1 Ferrari 155 2.4 V6 D   Cliff Allison 1–2
  Phil Hill 1–2, 4–9
  Wolfgang von Trips 1–2, 4–9
  José Froilán González 1
  Richie Ginther 4, 9
  Willy Mairesse 5–6, 9
Ferrari 246P Ferrari 171 2.4 V6   Richie Ginther 2
 
BRM
Owen Racing Organisation BRM P25
BRM P48
BRM P25 2.5 L4 D   Jo Bonnier 1–2, 4–8, 10
  Graham Hill 1–2, 4–8, 10
  Dan Gurney 2, 4–8, 10
 
Lotus-Climax
Team Lotus Lotus 18
Lotus 16
Climax FPF 2.5 L4 D   Innes Ireland 1–2, 4–8, 10
  Alan Stacey 1–2, 4–5
  Alberto Rodriguez Larreta 1
  John Surtees 2, 7–8, 10
  Jim Clark 4–8, 10
  Ron Flockhart 6
R.R.C. Walker Racing Team Lotus 18 Climax FPF 2.5 L4 D   Stirling Moss 2, 4–5, 8, 10
Taylor-Crawley Racing Team Lotus 18 Climax FPF 2.5 L4 D   Mike Taylor 5
Robert Bodle Ltd Lotus 16 Climax FPF 2.5 L4 D   David Piper 6–7
Jim Hall Lotus 18 Climax FPF 2.5 L4 D   Jim Hall 10
 
Cooper-Maserati
Scuderia Centro Sud Cooper T51 Maserati 250S 2.5 L4 D   Roberto Bonomi 1
  Carlos Menditeguy 1
  Masten Gregory 2, 4, 6–8
  Ian Burgess 2, 6–7, 10
  Maurice Trintignant 2, 4, 6, 10
  Mário de Araújo Cabral 8
  Alfonso Thiele 9
  Wolfgang von Trips 10
Gilby Engineering Cooper T45 Maserati 250S 2.5 L4 D   Keith Greene 7
 
Behra-Porsche
Camoradi International Behra Porsche RSK Porsche 547/6 1.5 F4 D   Masten Gregory 1
  Fred Gamble 9
 
Maserati
Giorgio Scarlatti Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Giorgio Scarlatti 1
Nasif Estéfano Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Nasif Estéfano 1
Antonio Creus Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Antonio Creus 1
Gino Munaron Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Gino Munaron 1
Ettore Chimeri Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Ettore Chimeri 1
H.H. Gould Maserati 250F Maserati 250F1 2.5 L6 D   Horace Gould 9
Joe Lubin Maserati 250F Maserati 250S 2.5 L4 D   Bob Drake 10
 
JBW-Maserati
J.B. Naylor JBW 59 Maserati 250S 2.5 L4 D   Brian Naylor 2, 7, 9–10
 
Cooper-Castellotti
Scuderia Eugenio Castellotti Cooper T51 Castellotti 2.5 L4 D   Gino Munaron 2, 6–7, 9
  Giorgio Scarlatti 2, 9
  Giulio Cabianca 9
 
Scarab
Reventlow Automobiles Inc. Scarab F1 Scarab 2.5 L4 D   Chuck Daigh 2, 4–6, 10
  Lance Reventlow 2, 4–5
  Richie Ginther 6
 
Aston Martin
David Brown Corporation Aston Martin DBR4
Aston Martin DBR5
Aston Martin RB6 2.5 L6 D   Roy Salvadori 4, 7
  Maurice Trintignant 7
 
Vanwall
Vandervell Products Vanwall VW11 Vanwall 254 2.5 L4 D   Tony Brooks 6
 
Porsche
Dr Ing F. Porsche KG
Porsche System Engineering
Porsche 718/2 Porsche 547/3 1.5 F4 D   Edgar Barth 9
  Hans Herrmann 9
 
Cooper-Ferrari
Fred Armbruster Cooper T45 Ferrari 107 2.5 L4 D   Pete Lovely 10

KalendarUredi

Rd Datum Velika nagrada Staza Prvo startno mjesto Pobjednik vozač Pobjednik konstruktor
1 7. veljače   Argentina Buenos Aires   Stirling Moss   Bruce McLaren   Cooper-Climax
2 29. svibnja   Monako Monaco   Stirling Moss   Stirling Moss   Lotus-Climax
3 30. svibnja   Indianapolis 500 Indianapolis   Eddie Sachs   Jim Rathmann   Watson-Offenhauser
4 6. lipnja   Nizozemska Zandvoort   Stirling Moss   Jack Brabham   Cooper-Climax
5 19. lipnja   Belgija Spa-Francorchamps   Jack Brabham   Jack Brabham   Cooper-Climax
6 3. srpnja   Francuska Reims   Jack Brabham   Jack Brabham   Cooper-Climax
7 16. srpnja   Velika Britanija Silverstone   Jack Brabham   Jack Brabham   Cooper-Climax
8 14. kolovoza   Portugal Boavista   John Surtees   Jack Brabham   Cooper-Climax
9 4. rujna   Italija Monza   Phil Hill   Phil Hill   Ferrari
10 20. studenog   SAD Riverside   Stirling Moss   Stirling Moss   Lotus-Climax

Sistem bodovanjaUredi

Mjesto Bodovi
1. 8
2. 6
3. 4
4. 3
5. 2
6. 1
  • Samo 6 najboljih rezultata u 10 utrka računali su se za prvenstvo vozača.
  • Samo 6 najboljih rezultata u 10 utrka računali su se za prvenstvo konstruktora.
  • Ukoliko je više bolida jednog konstruktora završilo utrku u bodovima, samo najbolje plasirani bolid osvajao je konstruktorske bodove.
  • Američki konstruktori na utrci 500 milja Indianapolisa nisu mogli osvojiti bodove.

Rezultati utrkaUredi

  VN Argentine

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 16   Bruce McLaren Cooper-Climax 2 h 17 min 49,5 s 13. 8
2. 24   Cliff Allison Ferrari + 26,3 s 7. 6
4. 6   Carlos Menditeguy Cooper-Maserati + 53,3 s 12. 3
5. 30   Wolfgang von Trips Ferrari + 1 krug 5. 2
6. 20   Innes Ireland Lotus-Climax + 1 krug 2. 1

  VN Monaka

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 28   Stirling Moss Lotus-Climax 2 h 53 min 45,5 s 1. 8
2. 10   Bruce McLaren Cooper-Climax + 52,1 s 11. 6
3. 36   Phil Hill Ferrari + 1 min 1,9 s 10. 4
4. 6   Tony Brooks Cooper-Climax + 1 krug 3. 3
5. 2   Jo Bonnier BRM + 17 krugova 5. 2
6. 34   Richie Ginther Ferrari + 30 krugova 9. 1

  Indianapolis 500

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 4   Jim Rathmann Watson-Offenhauser 3 h 36 min 11,36 s 2. 8
2. 1   Rodger Ward Watson-Offenhauser + 12,75 s 3. 6
3. 99   Paul Goldsmith Epperly-Offenhauser + 3 min 7,30 s 26. 4
4. 7   Don Branson Philips-Offenhauser + 3 min 7,98 s 8. 3
5. 3   Johnny Thomson Lesovsky-Offenhauser + 3 min 11,35 s 17. 2
6. 22   Eddie Johnson Trevis-Offenhauser + 4 min 10,61 s 7. 1

  VN Nizozemske

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 11   Jack Brabham Cooper-Climax 2 h 1 min 47,2 s 2. 8
2. 4   Innes Ireland Lotus-Climax + 24,0 s 3. 6
3. 16   Graham Hill BRM + 56,6 s 5. 4
4. 7   Stirling Moss Lotus-Climax + 57,7 s 1. 3
5. 2   Wolfgang von Trips Ferrari + 1 krug 15. 2
6. 3   Richie Ginther Ferrari + 1 krug 12. 1

  VN Belgije

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 2   Jack Brabham Cooper-Climax 2 h 21 min 37,3 s 1. 8
2. 4   Bruce McLaren Cooper-Climax + 1 min 3,3 s 13. 6
3. 34   Olivier Gendebien Cooper-Climax + 1 krug 4. 4
4. 24   Phil Hill Ferrari + 1 krug 3. 3
5. 18   Jim Clark Lotus-Climax + 2 kruga 9. 2
6. 32   Lucien Bianchi Cooper-Climax + 8 krugova 14. 1

  VN Francuske

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 16   Jack Brabham Cooper-Climax 1 h 57 min 24,9 s 1. 8
2. 44   Olivier Gendebien Cooper-Climax + 48,3 s 11. 6
3. 18   Bruce McLaren Cooper-Climax + 51,9 s 9. 4
4. 46   Henry Taylor Cooper-Climax + 1 krug 13. 3
5. 24   Jim Clark Lotus-Climax + 1 krug 12. 2
6. 22   Ron Flockhart Lotus-Climax + 1 krug 8. 1

  VN Velike Britanije

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 1   Jack Brabham Cooper-Climax 2 h 4 min 24,3 s 1. 8
2. 9   John Surtees Lotus-Climax + 49,6 s 11. 6
3. 7   Innes Ireland Lotus-Climax + 1 min 29,6 s 5. 4
4. 2   Bruce McLaren Cooper-Climax + 1 krug 3. 3
5. 12   Tony Brooks Cooper-Climax + 1 krug 9. 2
6. 11   Wolfgang von Trips Ferrari + 2 kruga 7. 1

  VN Portugala

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 2   Jack Brabham Cooper-Climax 2 h 19 min 0,03 s 3. 8
2. 4   Bruce McLaren Cooper-Climax + 57,97 s 6. 6
3. 14   Jim Clark Lotus-Climax + 1 min 53,23 s 8. 4
4. 28   Wolfgang von Trips Ferrari + 1 min 58,81 s 9. 3
5. 6   Tony Brooks Cooper-Climax + 6 krugova 12. 2
6. 16   Innes Ireland Lotus-Climax + 7 krugova 7. 1

  VN Italije

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 20   Phil Hill Ferrari 2 h 21 min 9,2 s 1. 8
2. 18   Richie Ginther Ferrari + 2 min 27,6 s 2. 6
3. 16   Willy Mairesse Ferrari + 1 krug 3. 4
4. 2   Giulio Cabianca Cooper-Castellotti + 2 kruga 4. 3
5. 22   Wolfgang von Trips Ferrari + 2 kruga 6. 2
6. 26   Hans Herrmann Porsche + 3 kruga 10. 1

  VN SAD-a

Poz. Br. Vozač Konstruktor Vrijeme Grid Bodovi
1. 5   Stirling Moss Lotus-Climax 2 h 28 min 52,2 s 1. 8
2. 10   Innes Ireland Lotus-Climax + 38,0 s 7. 6
3. 3   Bruce McLaren Cooper-Climax + 52,0 s 10. 4
4. 2   Jack Brabham Cooper-Climax + 1 krug 2. 3
5. 15   Jo Bonnier BRM + 1 krug 4. 2
6. 9   Phil Hill Cooper-Climax + 1 krug 13. 1

PoredakUredi

VozačiUredi

Mjesto Vozač Bodovi                    
1.   Jack Brabham 43 8 8 8 8 8 3
2.   Bruce McLaren 34 8 6 6 4 3 6 4
3.   Stirling Moss 19 8 3 8
4.   Innes Ireland 18 1 6 4 1 6
5.   Phil Hill 16 4 3 8 1
6.   Olivier Gendebien 10 4 6
7.   Wolfgang von Trips 10 2 2 1 3 2
8.   Jim Rathmann 8 8
9.   Richie Ginther 8 1 1 6
10.   Jim Clark 8 2 2 4
11.   Tony Brooks 7 3 2 2
12.   John Surtees 6 6
13.   Cliff Allison 6 6
14.   Rodger Ward 6 6
15.   Graham Hill 4 4
16.   Willy Mairesse 4 4
17.   Paul Goldsmith 4 4
18.   Jo Bonnier 4 2 2
19.   Henry Taylor 3 3
20.   Carlos Menditeguy 3 3
21.   Don Branson 3 3
22.   Giulio Cabianca 3 3
23.   Johnny Thomson 2 2
24.   Lucien Bianchi 1 1
25.   Ron Flockhart 1 1
26.   Eddie Johnson 1 1
27.   Hans Herrmann 1 1
Mjesto Vozač Bodovi                    
  • Bruce McLaren je osvojio ukupno 37 bodova, ali samo 34 boda osvojenih u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo vozača.
Boja Značenje
5 Osvojeni bodovi koji su se računali za prvenstvo vozača / konstruktora
5 Osvojeni bodovi koji se nisu računali za prvenstvo vozača / konstruktora
Vozač / konstruktor nije osvojio bodove u utrci
Vozač / konstruktor nije nastupao na utrci

KonstruktoriUredi

Mjesto Konstruktor Bodovi                    
1.   Cooper-Climax 48 8 6 8 8 8 8 8 4
2.   Lotus-Climax 34 1 8 6 2 2 6 4 8
3.   Ferrari 26 6 4 2 3 1 3 8
4.   BRM 8 2 4 2
5.   Cooper-Maserati 3 3
6.   Cooper-Castellotti 3 3
7.   Porsche 1 1
Mjesto Konstruktor Bodovi                    
  • Cooper-Climax je osvojio ukupno 58 bodova, ali samo 48 bodova osvojenih u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo konstruktora.
  • Lotus-Climax je osvojio ukupno 37 bodova, ali samo 34 boda osvojenih u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo konstruktora.
  • Ferrari je osvojio ukupno 27 bodova, ali samo 26 bodova osvojenih u šest najboljih utrka su se računala za prvenstvo konstruktora.

StatistikeUredi

Vozač Postolja Prvo startno
mjesto
Najbrži krug Krugovi
u vodstvu
1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto
  Jack Brabham 5 - - 3 3 244
  Stirling Moss 2 - - 4 2 150
  Bruce McLaren 1 3 2 - 1 13
  Phil Hill 1 - 1 - 2 34
  Jim Rathmann 1 - - - 1 100
  Innes Ireland - 2 1 - 1 1
  Olivier Gendebien - 1 1 - - -
  John Surtees - 1 - 1 1 25
  Rodger Ward - 1 - - - 58
  Richie Ginther - 1 - - - 24
  Cliff Allison - 1 - - - -
  Graham Hill - - 1 - 1 17
  Paul Goldsmith - - 1 - - -
  Jim Clark - - 1 - - -
  Willy Mairesse - - 1 - - -
  Eddie Sachs - - - 1 - 21
  Jo Bonnier - - - - - 80
  Troy Ruttman - - - - - 11
  Dan Gurney - - - - - 10
  Johnny Thomson - - - - - 10
Konstruktor Postolja Prvo startno
mjesto
Najbrži krug Krugovi
u vodstvu
1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto
  Cooper-Climax 6 4 3 4 5 266
  Lotus-Climax 2 3 2 4 3 167
  Ferrari 1 2 2 1 2 58
  Watson-Offenhauser 1 1 - - 1 169
  BRM - - 1 - 1 107
  Epperly-Offenhauser - - 1 - - -
  Ewing-Offenhauser - - - 1 - 21
  Lesowsky-Offenhauser - - - - - 10

Vodeći vozač i konstruktor u prvenstvuUredi

U rubrici bodovi, prikazana je bodovna prednost vodećeg vozača / konstruktora ispred drugoplasiranog, dok je žutom bojom označena utrka na kojoj je vozač / konstruktor osvojio naslov prvaka.

Utrka Vozač Bodovi
  VN Argentine   Bruce McLaren 2
  VN Monaka 6
  Indianapolis 500 6
  VN Nizozemske 3
  VN Belgije 4
  VN Francuske   Jack Brabham 0
  VN Velike Britanije 5
  VN Portugala 7
  VN Italije 7
  VN SAD 9
Utrka Konstruktor Bodovi
  VN Argentine   Cooper-Climax 2
  VN Monaka 4
  Indianapolis 500 4
  VN Nizozemske 7
  VN Belgije 13
  VN Francuske 19
  VN Velike Britanije 21
  VN Portugala 20
  VN Italije 20
  VN SAD 14

Utrke koje se nisu bodovale za prvenstvoUredi

Datum Naziv utrke Staza Pobjednik vozač Pobjednik konstruktor
18. travnja   VIII Glover Trophy Goodwood   Innes Ireland   Lotus-Climax
14. svibnja   XII BRDC International Trophy Silverstone   Innes Ireland   Lotus-Climax
1. kolovoza   V Silver City Trophy Brands Hatch   Jack Brabham   Cooper-Climax
17. rujna   I Lombank Trophy Snetterton   Innes Ireland   Lotus-Climax
24. rujna   VII International Gold Cup Oulton Park   Stirling Moss   Lotus-Climax

IzvoriUredi

  1. VN Beligije 1960. MAXF1, objavljeno 19. lipnja 2017. Pristupljeno 7. srpnja 2017.
  2. 1960 F1 World Championship (eng.) Motor Sport Magazine Database. Pristupljeno 7. srpnja 2017.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Formula 1 - Sezona 1960.