Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima

Franjevački samostan u Milima, rimokatolički samostan redovnika franjevaca u Milima kod Visokog u Bosni.[1]

Franjevački samostan i crkva sv. Nikole
Ostaci temelja crkve u Milama
Ostaci temelja crkve u Milama
Lokacija Mile
Koordinate 44°00′31″N 18°10′12″E / 44.008583°N 18.169877°E / 44.008583; 18.169877Koordinate: 44°00′31″N 18°10′12″E / 44.008583°N 18.169877°E / 44.008583; 18.169877
Godine izgradnje 1340.
Srušen 1450.
između 1521. i 1524. god
17./18. st.
Religija rimokatoličanstvo
Patron sv. Nikola
Materijal kamen
Bosanska vikarija 1375.jpg
Detalj ostataka

PovijestUredi

Prvotna zadaća franjevaca po dolasku u Vrhbosnu 1291. godine bila je suzbijanje lokalnih krivovjerja, reintegracija lokalnih svećenika i ponovno privođenje njenih pripadnika u krilo Katoličke crkve. U tom pothvatu misionari franjevci imali su velikog uspjeha. [2] Po dolasku u Vrhbosnu, franjevci su se dali na posao. Zahvaljujući i zauzimanju bana Stjepana II. Kotromanića podignut je prvi franjevački samostan, u Milima kod Visokog,[3] današnjim Arnautovićima na širem području Visokog.[1] Današnje ime Arnautovića je po spahijskim gospodarima iz osmanskog doba.[4]

Već po osnutku Vrhbosanske vikarije 1340.,[2] podignut je vjerojatno i samostan početkom 1340-ih te crkva posvećenu sv. Nikoli,[3] vladarsku crkvu hrvatskih vladara u Bosni. [1] Crkva sv. Nikole u Milima je tako postala najvažnijom crkvom u Vrhbosni. U njoj su se krunili i pokapali lokalni vladari. Slijedi gradnja novih samostana, među kojima se ističu onaj u Kraljevoj Sutjesci, Olovu, Srebrenici, Kreševu i drugi. Prvi franjevci u samostanima bili su franjevci konventualci, a poslije će postati opservantske. [3] U gradu Milima (Mel), u kojem je podignuta crkva i samostan, bilo je sijelo župe Mili, koja se prostirala s obje strane rijeke Bosne od prilike od današnje željeničke stanice Ilijaša do Kaknja. Ostatci Mila danas se vide na desnoj strani rječice Goruše (Gorušice) kod njezina utoka u Bosnu.[4]

Godine 1450. samostan je razoren i tom je prilikom stradalo nekoliko franjevaca. Samostan je ubrzo obnovljen.[1] . Do dolaska Turaka u Bosnu 1463. godine tragovi bilo kakvih lokalnih hereza su bili iskorijenjeni. Kada su franjevci provalom Osmanlija izgubili zaštitu lokalnog plemstva jedna skupina ogrezlih protivnika Crkve je napala i spalila crkvu i samostan u Milima, a fratre pogubila. U nekrologiju franjevačke provincije Bosne Srebrene stoji da su na 4. svibnja 1465. godine, petorica braće franjevaca u Visokom podnijela mučeničku smrt.[2] U prvoj polovici dvadesetih godina 16. stoljeća (između 1521. i 1524. god.) Turci su razorili više samostana među kojima i visočki. Nekoliko godina kasnije samostan je ponovno obnovljen.[1]

 
Prikaz mučenja 5 franjevaca i rušenja samostana u Visokom 1450. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec veljaču, 1930. godina

Petorica franjevaca ubijenih tom prilikom upisana su 1653. godine u martirologij franjevačkog Reda kao blaženici, „Visochii, beatorum quinque fratrum martyrum, qui ab haereticis Patarenis pro fide catholica necati sunt "u prijevodu: Visoko u Bosni, blažena petorica braće mučenici, koje krivovjerci Patareni za vjeru katoličku ubiše." Franjevački martirologij odredio im je spomendan 26. ožujka. Petorica mučenika iz Visokog smatraju se prvim mučenicima Bosne Srebrene.[2]

Zbog trošnosti samostanska je zgrada obnavljana i početkom osamdesetih godina 17. stoljeća. Političke neprilike vezane za Bečki rat prisilile su franjevce da god. 1688. napuste samostan u Visokom i odu u Gradišku izuzevši gvardijana koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci konačno napuštaju samostan god. 1697. Tom su se prilikom u Slavoniju iselili i visočki katolici, koji su se pridružili Eugenu Savojskom prilikom njegova povratka nakon vojnog pohoda na Sarajevo.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena Visoko – samostan Sv. Bonaventure (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena Visočki mučenici (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja I. POSTANAK I RAZVOJ PROVINCIJE (pristupljeno 30. studenoga 2016.)
  4. 4,0 4,1 Dominik Mandić, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)

Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica Bosna Srebrena. Vidi Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene za Wikipediju na hrvatskome jeziku.