Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.[1]
| Njegova Uzoritost Franjo Kuharić | |
|---|---|
| Nadbiskup zagrebački | |
 | |
 | |
| Deus caritas est | |
| Rođen | 15. travnja 1919. Gornji Pribić |
| Umro | 11. ožujka 2002. Zagreb |
| Svećenik | 15. srpnja 1945. |
| Biskup | 3. svibnja 1964. |
| Nadbiskup | 16. lipnja 1970. |
| Kardinal | 2. veljače 1983. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Služba | kardinal prezbiter |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Životopis uredi
Rodio se je kao najmlađe, trinaesto, dijete u siromašnoj ratarskoj obitelji u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić.
Teologiju je studirao u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 15. srpnja 1945. nakon župničke službe (Sv. Martin pod Okićem, Samobor). Pri njegovu je zaređenju u Zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac mladim svećenicima izrekao poznatu rečenicu: "Šaljem vas u krvavu kupelj".
Službovao je nakratko kao kapelan u župi Radoboju, te kao upravitelj župa u Rakovu Potoku i u Svetom Martinu pod Okićem. Pokušani su atentati na njega u Rakovom Potoku 1947. i u Jakovlju 1948., ali je preživio. Tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Šeper u jesen 1957. postavio ga je za župnika u Samoboru.
Dana 3. svibnja 1964. posvećen je za biskupa u Zagrebačkoj katedrali, te određen za pomoćnog biskupa nadbiskupu dr Franji Šeperu. Kad je Šeper imenovan za prefekta Svete kongregacije za nauk vjere, u kolovozu 1969., imenovan je apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 16. lipnja 1970. zagrebačkim nadbiskupom, te u rujnu iste godine predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Godine 1970. dobio je počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983. Moralni je autoritet za komunističke vlasti i velikodršce u doba stjecanja hrvatske nezavisnosti. Podupirao je obranu Hrvatske pozivajući pritom na podržavanje moralnih načela.
Bio je domaćinom pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. godine kad je imao veliku čast u Zagrebačkoj prvostolnici primiti Svetog Oca, i moliti se s njim na grobu bl. Alojzija Stepinca. Otišao je u mirovinu 1997., a naslijedio ga je kardinal Josip Bozanić. Preminuo je 11. ožujka 2002. godine te je pokopan u Zagrebačkoj katedrali.[2][3]
11. ožujka 2012. su iz Zagrebačke nadbiskupije najavili da će se pokrenuti postupak za proglašenjem blaženim kardinala Franje Kuharića.[4]
Djela uredi
- Pisma i razmatranja o katoličkom svećeništvu (1974.)
- Korizmene poslanice i poruke (1985.)
- Poruke sa Stepinčeva groba (1990.)
Izvori uredi
- ↑ HAZU: Počasni članovi, pristupljeno 2. svibnja 2015.
- ↑ Umro kardinal Franjo Kuharić, Večernji list, 12. ožujka 2003.
- ↑ 11. ožujka 2002. – umro Kardinal Franjo Kuharić. narod.hr. 11. ožujka 2022. Pristupljeno 29. srpnja 2022.
- ↑ HRT: Beatifikacija kardinala Franje Kuharića Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2019. (Wayback Machine), objavljeno 11. ožujka 2012., pristupljeno 2. svibnja 2015.
Vanjske poveznice uredi
- Franjo Kuharić: Mir je djelo pravde - propovijedi, poruke i apeli, Zagreb, 1995. Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine)
Sestrinski projekti uredi
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Franjo Kuharić |
Mrežna sjedišta uredi
- Zagrebačka nadbiskupija: Franjo Kuharić, kardinal (1970. – 1997.)
- Večernji.hr – Biografije: Franjo Kuharić Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- Svi hrvatski kardinali, IKA, 24. listopada 2003., IKA P - 63684/10
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Franjo Šeper |
zagrebački nadbiskup 1970.–1997. |
nasljednik Josip Bozanić |