Otvori glavni izbornik

Franjo Sudar (Brušane kraj Gospića, 23. ožujka 1903. - ?), hrvatski vojnik, pukovnik Ustaške vojnice.

Franjo Sudar
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 23. ožujka 1903.
Mjesto rođenja Brušane, Hrvatska
Datum smrti nepoznat
Mjesto smrti nepoznato
Nacionalnost Hrvat
Nadimak Osman beg
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1941. - 1945.
Čin pukovnik
Ratovi Drugi svjetski rat
Važnije bitke Operacija Trio
Vojska Ustaška vojnica
Hrvatske oružane snage
Rod vojske pješaštvo
Zapovijedao Pripremna ustaška bojna Nevesinje[1]
I. stajaća djelatna bojna
I. stajaći djelatni zdrug
8. hrvatska divizija
Odlikovanja Vojnički red željeznog trolista s hrastovim grančicama

ŽivotopisUredi

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije službovao je kao dočasnik u vojsci. Nakon proglašenja NDH priključuje se Ustaškom pokretu.

Sredinom svibnja 1941. kao poručnik Ustaške vojnice odlazi iz Zagreba u Nevesinje gdje formira tabore i mjesne ustaške postrojbe, pri čemu mu je pomogao profesor Alija Šuljak.[2] 3. lipnja 1941. ustaške snage pod njegovim zapovjedništvom su izvršile pokolj 27 civila u selu Drežnju što je uzrokovalo pobunu srpskog stanovništva.[3] [4] U srpnju je organizirao ustaški zdrug (brigadu) kojim je obranio grad od pobunjenika. Kao natporučnik i zapovjednik I. bojne Crne legije u svibnju 1941. vodio je borbe sa partizanima i četnicima u istočnoj Bosni kod Han Pijeska, što mu je donijelo odlikovanje[5] i promaknuće u čin bojnika. U rujnu 1943. postaje zapovjednik Crne legije tj. I. stajaćeg djelatnog zdruga. U studenom`1944. promaknut je u čin pukovnika.

U ožujku 1945. povjereno mu je zapovjedništvo 8. hrvatske divizije. Prilikom sloma NDH povlači se prema Austriji. Krajnja sudbina mu je nepoznata. Po partizanskom komesaru Milanu Basti, Sudar je zarobljen u svibnju 1945. u Sloveniji. Prema drugim navodima, bio je jedan od vođa Križara sredinom 1945.

LiteraturaUredi

IzvoriUredi

  1. Amir Obhođaš, Mario Werhas, Bojan Dimitrijević, Zvonimir Despot: Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 193, ISBN 978-953-7892-09-8
  2. Jug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 202
  3. Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, ČZSP 2003., God. 35., br. 2., 545.-576. (2003), str. 550."Kao i na drugim područjima države pripadnici ustaškog pokreta brzo su počeli bezobzirnu provedbu novih zakona i odredbi. ... Potom su (ustaše) 1. lipnja streljali 9 i uhitili 15 osoba srpske nacionalnosti. Razlog za strijeljanje bilo je navodno sudjelovanje u četničkim društvima, a neki su bili i solunski dragovoljci ... Već tada su se počela nazirati dva pristupa Srbima; jedan koji je imao polazište u stranačkoj politici, koji su ustaše surovo i bezobzirno provodile i drugi vojnički (domobranski), svjestan opasnosti takvog pristupa. Prvih dana lipnja oružani sastavi NDH počeli su akciju prikupljanja oružja. Brzo je postalo jasno da to neće ići glatko i bez problema. Na prvi otpor i nesuradnju u selu Drežnju 1. lipnja 1941. rekacija ustaša bila je vrlo surova. Veći broj seljaka je ubijen, a njihovi domovi su spaljeni. Zbog toga je ophodnja ... napadnuta prijepodne 3. lipnja “od strane naoružanih mještana Drežnja i okolice”. Na vijest o napadu na ophodnju pristigla su pojačanja oružništva i vojske, no seljaci ...su se razbježali .... U pomoć zaštitnim lovcima je pristiglo pojačanje ustaša koji su u selu Drežnju “zapalili oko 20 kuća a jednu ženu ustrijelili”"
  4. Amir Obhođaš, Mario Werhas, Bojan Dimitrijević, Zvonimir Despot: Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 65, ISBN 978-953-7892-09-8
  5. Jug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 214