Franjo Vlašić

Franjo Vlašić (mađ. Ferenc Vlassich) (Dombovar, Mađarska, 24. travnja 1766.Zagreb, 16. svibnja 1840.), hrvatski ban, član plemićke obitelji Vlašić, koja je imala naslov baruna od 1832.

Franjo Vlašić
Franjo Vlašić

Franjo Vlašić

ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
trajanje službe
1832. – 1840.
Prethodnik Ignjat Gyulay
Nasljednik Franjo Haller
Rođenje 24. travnja 1766., Dombovar, Mađarska
Smrt 16. svibnja 1840., Zagreb
Zanimanje političar, general

Životopis uredi

Banom je imenovan 10. veljače 1832., kada postaje i zapovijedajućim generalom u Hrvatskoj i Slavoniji. Te godine podupire molbu čelnika hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja da mu se dozvoli izdavanje preporodnih novina u Zagrebu. Sa zagrebačkim biskupom Aleksandrom Alagovićem preuzeo je 1836. godine pokroviteljstvo nad akcijom osnivanja društva za unapređenje prosvjete na narodnom jeziku, koju je Gaj pokrenuo. Suprotstavljajući se mađarskim teritorijalnim i jezičnim zahtjevima, Vlašić se pridružio općem otporu hrvatskih staleža, pa je na Požunskom saboru od 1832. do 1836. branio pravo Hrvatske na Rijeku i njezino primorje, a kada su Mađari na Požunskom saboru od 1839. do 1840. godine donijeli zaključak o uvođenju mađarskoga jezika u javni život Hrvatske, ban je 21. siječnja 1840. godine, predstavkom zamolio cara i kralja Ferdinanda i da ne potvrdi taj zaključak. I doista, mađarski zaključak iz Požuna nije dobio vladarevu potvrdu.[1]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. U političkom i društvenom životu Hrvatske i Slavonije došlo je do bipolarizacije na „ilirce” i „mađarone”. U svijetlu te činjenice treba promatrati zbivanja na sljedećem zasjedanju zajedničkoga Sabora održanom 1839. godine, kada je postignut kompromis o jezičnom pitanju. Sukladno istomu, Zakon o jeziku je u roku od deset godina imao početi vrijediti i u Trojednoj kraljevini, a Hrvati su tijekom rečenoga roka trebali naučiti mađarski. Ova odluka izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj, čak je i već ostarjeli ban Franjo Vlašić 21. siječnja 1840. kralju uputio adresu hrvatskih županija u kojoj se tražilo da spomenuti zakon vrijedi samo u Mađarskoj, a da u Hrvatskoj i Slavoniji u uporabi i dalje ostane latinski jezik. Kralj je prihvatio prijedlog hrvatskih redova. (Hrčak)

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti uredi

 Wikizvor ima izvorni tekst Najnovije doba hrvatske povjesti (R. Horvat)/Hrvatski preporod

Mrežna sjedišta uredi


Političke dužnosti
prethodnik
Ignjat Gyulay
Hrvatski ban
1832.–1840.
nasljednik
Franjo Haller