Galsko Carstvo

Galsko Carstvo ili Galorimsko Carstvo (lat: Imperium Galliarum) je moderan naziv za sjeverozapadni dio Rimskog Carstva (Galija, Britanija i Hispanija) koji je od 260. do 273. godine uživao nezavisnost od središnje vlasti.

Galorimsko carstvo (označeno zelenom bojom) oko 270. godine.

Nastanak Galorimskog carstva bija je jedna od posljedica krize 3. stoljeća te s druge strane odraz živosti i snage posebnog identiteta romaniziranih Gala. Kada su Perzijanci zarobili cara Valerijana 260. godine, njegov sin Galijen je nastavio borbu protiv uzurpatora u podunavskim provincijama. Namjesnik germanskih provincija Postum je iskoristio tu priliku proglasiti se za cara uz podršku legija na Rajni. Nakon toga ustanovio je carsku rezidenciju u Kölnu zajedno sa paralelnim senatom, dvojicom godišnje biranih konzula i vlastitom pretorijanskom gardom.

Postuma je 269. godine ubio suparnik Salonin i nakon toga je za prvobitno Galorimsko Carstvo počelo razdoblje slabljenja. Iste godine Hispanija je prihvatila vlast legitimnog cara Klaudija II. Gotskog. Aurelijan je 273. porazio galorimsku vojsku u bitci kod Chalona na Marni prije koje je car Tetrik I. prebjegao na neprijateljsku stranu.

Galorimsko carstvo nije predstavljalo posebnu državnu cjelinu, nego pokušaj mjesne aristokracije, administrativnih i vojnih čimbenika za stvaranjem obrane od barbarskih napada i rješavanje drugih problema bez pomoći središnjih vlasti.

Popis galorimskih carevaUredi

Vanjske povezniceUredi