Gavrani (lat. Corvus) su rod velikih ptica. Sve su ili potpuno crne, ili uglavnom crne s bijelim ili sivim mrljama. Veličina im se kreće od relativno male čavke (Corvus monedula koja je još uvijek veća od većine vrapčarki) do velikog običnog gavrana sjeverne polutke i Corvus crassirostris s visočja Etiopije. Ptice ovog roda nastanjuju sve kontinente s izuzetkom Južne Amerike i Antarktike, i brojnih udaljenih i oceanskih otoka.

Gavrani
Obični gavran (Corvus corax)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Passeriformes
Podred:Passeri
Porodica:Corvidae
Rod: Corvus
Linnaeus, 1758.
Vrste
vidi tekst
Baze podataka

Ovaj rod obuhvaća 42 vrste. Veći članovi roda u govornom jeziku često se nazivaju "gavranima", a manje vrste "vranama". To nema nikakvu biološku podlogu, jer ne postoji nikakva taksonomska podjela u tom smislu.

U Europi iz ovog roda žive obični gavrani, dvije podvrste vrana: siva i crna vrana, te gačac (Corvus frugilegus) i čavka (Corvus monedula).

Ptice iz ovog roda imaju specifičan način glasanja,[1] koji se u hrvatskom naziva "graktanje", i često se koristi u svakodnevnom govoru.

Sistematika

uredi

Ovaj rod je prvi opisao Carl Linné u svom radu Systema Naturae iz 18. stoljeća.[2] Porijeko imena je latinski corvus što znači "(crn kao) gavran".[3] Specifičnom vrstom za rod smatra se obični gavran (Corvus corax); u istom djelu navode se i vrana (C. corone), crna vrana (C. cornix), gačac (C. frugilegus) i čavka (C. monedula). Izvorno, u tom rodu je bila i svraka pod lat. imenom C. pica, dok nije kasnije izdvojena u zaseban rod. Danas rod obuhvaća najmanje 42 recentne i najmanje 14 izumrlih vrsta.

Ponašanje

uredi
 
Gnijezdo izgrađeno od vješalica za odjeću
 
Siva vrana traži hranu kroz probušenu rupu na vreći za smeće

Glasanje

uredi

Gavrani se glasaju velikim brojem različitih glasova, nekim od njih se dozivaju, a neke koriste za sporazumijevanje. Koji od dvije vrste glasanja koriste za sporazumijevanje još uvijek je predmet rasprava i studija. Pored toga, opaženo je i da gavrani reagiraju na dozivanja odnosno glasanje drugih vrsta. Pretpostavlja se, da je to ponašanje naučeno, jer se regionalno razlikuje.

Inteligencija

uredi

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, gavrani su najinteligentnije ptice.[4] Tako na primjer u eksperimentima pokazuju sposobnost planiranja kompleksnih radnji. Kod skrivanja hrane pokazuju vrlo veliku sposobnost pamćenja, ali i sposobnost staviti se "u kožu" drugog. Čini se, da gavran točno zna, da je samo ono skrovište hrane sigurno, ako ga kod skrivanja nije nitko vidio. Pored toga, imaju iznenađujuću sposobnost učenja (npr. izradu alata, korištenje gradskog prometa za lomljenje ljuske orašastog voća...[5]). Opažene su i snimljene kako u prometnoj gužvi čekaju na prečki od semafora da automobili dobiju zeleno svjetlo da bace orah, a zatim, kad se otvori zeleno svjetlo za pješake, slete na cestu i kupe jestive dijelove slomljenog oraha. Nedugo nakon što je opaženo ovo ponašanje, utvrđeno je da se u polumjeru od nekoliko kilometara od tog mjesta i drugi gavrani koriste istom metodom otvaranja oraha. To je protumačeno kao dokaz nevjerojatne sposobnosti učenja ovih ptica.[6] Često se ove ptice mogu vidjeti i kako prate vukove ili druge grabežljivce da bi im, svojom zastrašujućom drskošću, u skupinama otele lovinu.

U Australiji su gavrani rijetke vrste koje su naučile kako jesti otrovnu žabu Bufo marinus. Brzim udarcem ju okrene na leđa, i ubija ju kljucanjem i probijanjem tanke kože na trbuhu. Koža na tom dijelu tijela nema žlijezde koje luče otrov jer ju one štite samo od napada odozgo.[7]

Ljudi i gavrani

uredi

Gavrani su nizom svojih osobina od davnina privlačili pažnju ljudi. Tako su širom Svijeta imali značajnu ulogu u mitologijama raznih naroda, i bili predmetom raznih priča i bajki. Stari bogovi i kraljevi koristili su njihovu mudrost, inteligenciju i letačke sposobnosti. Pored toga, često su se javljali u nizu narodnih vjerovanja i praznovjerju.

U nordijskoj mitologiji gavran simbolizira mudrost, a bog Odin na ramenima ima dvije vrane koje ga obavještavaju što se u svijetu događa. Kralj Arthur se pretvorio u gavrana, a grčkom bogu Apolonu su gavrani bili sveti. Nakon pokrštavanja, u Europi gavran, zbog svog mističnog značenja u ranijim kulturama, postaje zla životinja.

U kulturi sjevernoameričkih Indijanaca imaju vrlo značajnu ulogu do mjere da jedno pleme nosi ime Vrane, a u njihovim bajkama, za razliku od zapadnoafričkih imaju pozitivnu ulogu. U Indiji vrane prate božicu Kali.

Uz to, od davnine su gavrani bili i predmet raznih književnih djela. Tako se pojavljuje u Ezopovim basnama, bajkama braće Grimm, poemi Gavran (Edgar Allan Poe), seriji stripova The Crow, filmovima....

Vrste

uredi
 
Mladi obični gavrani u Islandu
 
Corvus albus u Namibiji
 
Corvus brachyrhynchos
 
Gnijezdo Corvus splendens

Izvori

uredi
  1. Grünter Dodrowski, Paul grebe u.A.: Duden. Etymologie. Herkunftswörrterbuch der deutschen sprache. Bibliographisches Institut Mannheim, Wien Zürich. Dudenverlag 1963 ISBN 3-411-00907-1
  2. (lat.) Linnaeus, C. 1758. Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata. Holmiae. (Laurentii Salvii). str. 824. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. ožujka 2015. Pristupljeno 6. prosinca 2008.
  3. Simpson, D.P. 1979. Cassell's Latin Dictionary 5 izdanje. Cassell Ltd.. London. str. 883. ISBN 0-304-52257-0
  4. O ptičjoj inteligenciji
  5. Discovery News Top Stories : Discovery Channel
  6. http://www.ted.com/talks/view/id/261
  7. Toads fall victim to crows in NT - ABC News (Australian Broadcasting Corporation)

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Corvus (genus)
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Corvus
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Corvus