Otvori glavni izbornik

Gesta regum Chroatorum su bili kronike, zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva za koje se pretpostavlja da su postojali u doba "narodnih" vladara, a koji nisu sačuvani.

Trag da su Gesta postojala nalazi se u ispravi Petra Krešimira IV. kojom se samostanu sv. Krševana u Zadru 1066./1067. potvrđuje posjed Diklo.[1]. U navedenoj ispravi spominju se gesta Krešimira II. (Gesta Cresimiri maioris).

Ovom temom najviše se bavio hrvatski povjesničar Dominik Mandić.

IzvoriUredi

  1. Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1967., pp. 105.

LiteraturaUredi

  • Hrvatski leksikon, A-K, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.
  • Dominik Mandić: Gesta Regum Croatorum : zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva, Hrvatska revija 7 (1957.)
  • Dominik Mandić: Gesta Regum Croatorum : zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva. U: Rasprave i prilozi iz stare Hrvatske povijesti, Rim: 1963, str. 255-265.


  Nedovršeni članak Gesta regum Chroatorum koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.