Getsemanski vrt

Getsemanski vrt (hebrejski גת שמנים, Gat-Schmanim) je mjesto u Jeruzalemu na obroncima Maslinske gore, najpoznatije po tome što je prema evanđeljima (Evanđelje po Mateju (26, 36-56), Evanđelje po Marku (14, 32-52), Evanđelje po Luki (22, 39-46)), Isus tamo molio sa svojim učenicima prije nego što ga je izdao Juda Iškariotski, noć prije raspeća. Maslinska gora planina je istočno od Jeruzalema obrasla maslinama a u podnožju Maslinske gore nalazi se Getsemanski vrt.

Getsemanski vrt: između drveća prepoznaje se "Crkva svih nacija" a u pozadini ruska pravoslavna crkva Marije Magdalene
Stabla maslina u Getsemanskom vrtu
Dva franjevca u Getsemanskom vrtu oko 1914./18.
Maslinovo drvo kojeg je zasadio papa Pavao VI. tijekom posjete Svetoj Zemlji
Spomen ploća

Još u biblijsko vrijeme zasađena su maslinova stabla. Getsemanski vrt je bio omiljeno sastajalište ranih kršćana. 1681. godine hrvatski vitezovi svetoga reda Jeruzalemskoga, Pavao, Antun i Jakov Branković iz Sarajeva otkupili su Getsemanski vrt otkupila od tadašnjih turskih vlasnika, muslimana i darovali ga franjevačkoj zajednici, u čijem se vlasništvu nalazi sve do danas. O toj darovnici svjedoči trojezična ploča koja se nalazi s desne strane pored ulaza u vrt.[1]

Getsemanski vrt u literaturiUredi

Događaji iz evanđelja opisanih u Getsemanskom vrtu obrađeni su i u literaturi 19. stoljeća. Annette von Droste-Hülshoff tematizirala je Isusovu sudbinu u baladi nazvanoj po Getsemanskom vrtu. Detlev von Liliencron pozabavio se u baladi Legende tematikom Isusove usamljenosti neposredno pred čin Judine izdaje. Rudyard Kipling obrađuje temu u svojoj pjesmi Gethsemane (1914. – 1918.) u vezi s Prvim svjetskim ratom.

IzvoriUredi

  1. Polic, Peter. 21. veljače 2018. English: Gethsemane garden plate which describes contribution of Croatian knights in 17th century for granting those gardens to Franciscan monastery., pristupljeno 4. ožujka 2018.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Getsemani