Otvori glavni izbornik
Getsemanski vrt: između drveća prepoznaje se "Crkva svih nacija" a u pozadini ruska pravoslavna crkva Marije Magdalene
Stabla maslina u Getsemanskom vrtu
Dva franjevca u Getsemanskom vrtu oko 1914./18.
Maslinovo drvo kojeg je zasadio papa Pavao VI. tijekom posjete Svetoj Zemlji

Getsemanski vrt (hebrejski גת שמנים, Gat-Schmanim) je mjesto u Jeruzalemu na obroncima Maslinske gore, najpoznatije po tome što je prema evanđeljima (Evanđelje po Mateju (26, 36-56), Evanđelje po Marku (14, 32-52), Evanđelje po Luki (22, 39-46)), Isus tamo molio sa svojim učenicima prije nego što ga je izdao Juda Iškariotski, noć prije raspeća. Još u biblijsko vrijeme zasađena su maslinova stabla. Getsemanski vrt je bio omiljeno sastajalište ranih kršćana. 1681. godine hrvatski vitezovi svetoga reda Jeruzalemskoga, Pavao, Antun i Jakov otkupili su Getsemanski vrt i darovali ga franjevačkoj zajednici, u čijem se vlasništvu nalazi sve do danas. O toj darovnici svjedoči trojezična ploča koja se nalazi s desne strane pored ulaza u vrt.[1]

Getsemanski vrt u literaturiUredi

Događaji iz evanđelja opisanih u Getsemanskom vrtu obrađeni su i u literaturi 19. stoljeća. Annette von Droste-Hülshoff tematizirala je Isusovu sudbinu u baladi nazvanoj po Getsemanskom vrtu. Detlev von Liliencron pozabavio se u baladi Legende tematikom Isusove usamljenosti neposredno pred čin Judine izdaje. Rudyard Kipling obrađuje temu u svojoj pjesmi Gethsemane (1914.–1918.) u vezi s Prvim svjetskim ratom.

Vanjske povezniceUredi