Gojslav I.

Gojslav I. bio je hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića koji je vladao od 1000. do oko 1020. godine.

Gojslav I.
Portret Gojslava I. Danica, 1940.
Kralj Hrvatske
Vladavina	1000. – oko 1020.
Prethodnik	Svetoslav Suronja
Nasljednik	Krešimir III.
Dinastija	Trpimirovići
Otac	Stjepan Držislav
Vjera	kršćanstvo

Životopis

Hrvatska na karti Europe za vladavine Krešimira III. i Gojslava oko 1000.

Sin je kralja Stjepana Držislava i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III.

Spominje se u ispravi kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. ili 1667. godine kojom samostanu sv. Krševana potvrđuje posjed u Diklu.

Smatra se kako je Stjepan Držislav umro oko 995. godine te da je Svetoslav, protiv kojeg su se mlađa braća pobunila, bio još za života kralja Držislava njegovim suvladarom. Braća Krešimir i Gojslav zbacuju Svetoslava i postaju vladarima. Vojni pohod cara Samuila prema Zadru (998.) povezuje se s podrškom Krešimiru i Gojslavu jer se Svetoslav bio sklonio u neki od dalmatinskih gradova. Tada je dužd Petar II. Orseolo zauzeo sve gradove bizantske Dalmacije i hrvatski grad Biograd te u Trogiru sklopio sporazum sa Svetoslavom.

Smatra se da Gojslav u to vrijeme bio suvladarom Krešimira III. Kakva je bila njegova stvarna uloga, nije moguće utvrditi. Tek se 1018./19. godine, u svezi s pokoravanjem zapadnih dijelova nekadašnjeg Samuilova carstva, spominju dvojica hrvatske braće vladara koji su prihvatili vrhovništvo Bizanta.

Literatura

Članci

• Lučić, Nikša. 2002. Gojslav. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gojslav
	Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Krešimir »Surinja« i Gojslav

Vladarske titule
prethodnik Svetoslav Suronja	hrvatski kralj 1000. – oko 1020.	nasljednik Krešimir III.