Goran Švob (Zagreb, 29. svibnja 1947.18. travnja 2013.), hrvatski filozof i logičar. S nekolicinom ostalih hrvatskih filozofa predstavnik analitičke filozofije u Hrvatskoj. Uz svoju filozofsku aktivnost bio je poznat kao vrstan samouk japanolog i sinolog.[1]

Goran Švob
Goran Švob
Zapadna filozofija
Suvremena filozofija
Rođenje 29. svibnja 1947., (Zagreb, Hrvatska)
Smrt 18. travnja 2013., (Zagreb, Hrvatska) (65 godina)
Škola/tradicija analitička filozofija
Glavni interesi logika, filozofija jezika, filozofija matematike
Poznate ideje {{{poznate_ideje}}}
Utjecaji Frege, Russell, Wittgenstein, logički pozitivizam, filozofija običnog jezika
Portal o životopisima

Kratki životopis

uredi

Goran Švob rodio se u Zagrebu 1947. gdje je završio gimnaziju i diplomirao anglistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1971). Iste godine postaje asistent na Katedri za logiku. Od 1975. predaje logiku i vodi seminar logike na studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu do umirovljenja 2013. Bio je voditelj projekta Logika, univerzalni jezik i filozofija jezika. Studijske boravke provodio je na Sveučilištima u Oxfordu te u Japanu, Kini, Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Preminuo je iste godine nakon kratke i teške bolesti.

Filozofski pogledi

uredi

Filozofija jezika

uredi

Švob je kao filozof jezika bio pod velikim utjecajem njemačkog matematičara i logičara Gottloba Fregea i njegovih sljedbenika Bertranda Russella i Ludwiga Wittgensteina. Iako je analitički filozof, kritizira razvoj filozofije jezika te tradicije od 60-ih pa do današnjih dana, a naročito filozofiju jezika filozofa Saula Kripkea te različite ideje koje su nastale u novo doba (npr. semantika mogućih svjetova i rigidni dezignator). Po Švobu dovoljne temelje suvremene filozofije jezika dao je Frege, te stoga nije potrebno razmišljati u pristupu drugačijem nego Fregeovu jer on dovodi do nepotrebnih komplikacija i problema koji su samo rješivi idejama kao gore navedena semantika mogućih svjetova, za koje on sumnja da je vjerodostojna zamisao. Švoba bi se, uz filozofa Michaela Dummetta poznatog po oživljavanju interesa za Fregea u suvremenoj filozofiji, moglo okategorizirati kao novofregeovca.

Logika

uredi

Logici pristupa kao logicist - škola misli u filozofiji matematike započeta Gottlobom Fregeom koja tvrdi da je cijela matematika ili barem njen dio svodiva na logičke principe. Kritičar je suvremenih tzv. neklasičnih logika koje su prema njemu jednostavno neuporabljive zbog svojeg velikog broja te arbitrarnog mijenjanja prinicipa klasične logike.

Metafizika

uredi

Prema metafizici zauzima izrazito pozitivistički i redukcionistički stav. Za njega su filozofski problemi zapravo pseudoproblemi nastali zbog jezičnih zavrzlama, što su, po njegovu mišljenju, pokazali filozofi običnog jezika kao J. L. Austin i Gilbert Ryle.

Kontinentalna filozofija

uredi

Kao analitički filozof kritizira drugu dominantnu tradiciju u zapadnoj filozofiji, kontinentalnu filozofiju. Posebno je kritizirao postmodernizam i suprotstavljao se stavovima Derride, Foucaulta i Žižeka.[2]

Djela

uredi

Djelo Frege: Pojmovno pismo analizira temeljne Fregeove radove o funkciji, pismu i pojmu, a knjiga je izmijenjena i dopunjena verzija Švobove filozofske disertacije Fregeovo pojmovno pismo i zasnivanje moderne logike.

U knjizi Od slike do igre Švob sabire radove o Fregeu, Russellu i Wittgensteinu, pri čemu posebno mjesto zauzima esej S Leibnizom do Kine, gdje se povezuje Leibnizova fascinacija Kinom s japanskim preuzimanjem kineskih ideograma.

Goran Švob bio je i dio rane faze hrvatskoga filma, koje je Hrvoje Turković predstavio značajnima u razvoju hrvatske amaterske kinematografije te se već kao gimnazijalac istaknuo "svojim buntovničkim i vrlo sugestivnim filmovima".[3] Turković ga ubraja u prvu generaciju istaknutih filmskih alternativaca koji su stekli međunarodnu reputaciju[4]

Glavna su mu djela film Udarci (1964.) te Bježi (1969.).

Bibliografija

uredi

Autorske knjige

  • Frege: Pojmovno Pismo, Zagreb, Filozofski fakultet, (1992).
  • Od slike do igre: ogledi o logici i o filozofiji jezika, Zagreb, ArTresor, (2009).

Članci

  • O nekim pretpostavkama polivalentne logike, Praxis 3-4, (1972).
  • O tvrdnji i znaku asercije, Praxis 3-5, (1975).
  • Ima li danas logičkih antinomija?, Filozofska istraživanja 3, (1985).
  • The Heritage of Frege's Begriffsschrift, Acta Analytica 25, (2000).

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi