Otvori glavni izbornik

Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna država Republike Austrije. S površinom od 11.981,92 km² i s 1,4 milijuna stanovnika, Gornja Austrija je četvrta austrijska savezna država po veličini i treća po broju stanovnika. Glavni i najveći grad je Linz, s 205.921 stanovnika.[1]

Gornja Austrija
Oberösterreich
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gornja Austrije na karti Austrije
Glavni grad Linz
Najveći grad Linz
ISO 3166-2 AT-4
Površina 11.981,92 km² (4. od 9)
 - kopna 11.718,32 km² (97,8 %)
 - vode 263,6 km² (2,2 %)
Koordinate
 - z. š. 47° 27' - 48° 45'
 - z. d. 12° 44' - 14° 59'
Veličina
 - sjever-jug 145 km
 - istok-zapad 165 km
Najviša točka 2.995 m (Hoher Dachstein)
Najniža točka 239 m (Grein)
Stanovništvo 3. od 9
 - ukupno (2001.) 1,376.797
 - gustoća 116/km²
Gornja Austrija s općinama
Službena stranica www.land-oberoesterreich.gv.at

Graniči s Bavarskom u Njemačkoj, Češkom i austrijskim saveznim državama Donja Austrija (njemački: Niederösterreich), Štajerska (njemački: Steiermark) i Salzburg.

Sadržaj

ZemljopisUredi

 
Četvrti Gornje Austrije

ReljefUredi

Gornja Austrija je podijeljena na četiri četvrta. To su Hausruckviertel, Innviertel, Mühlviertel i Traunviertel. Na sjeveru, do granice s Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina Mühl. U srednjem dijelu nalazi se prostrana kotlina rijeke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250 - 400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu – Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi s preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dio savezne države bogat toplica.

KlimaUredi

Gornja Austrija ima blagu umjereno kontinentalnu klimu, koja samo u višim dijelovima prelazi u planinsku.

VodeUredi

Središnjim djelom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom identiteta savezne države. Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: s sjevera teku rijeke Veliki Mühl i Mali Mühl, a s juga rijeke Inn (granica s Njemačkoj) s pritokom Salzach, te Traun i Enns.

StanovništvoUredi

Prema popisu iz 2011. godine, Gornja Austrija ima preko 1,4 milijuna stanovnika, s tim je četvrta austrijska savezna državu po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka uslijed visokog nivoa razvijenosti savezne države.

Gustoća naseljenostiUredi

Gustoća je blizu 120 st./km², što osjetno više od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Linz i nizine su mnogo jače naseljeni (150 - 300 st./km²), dok su planinski prostori na sjeveru i jugu mnogo manje naseljeni (<50 st./km²).

Etnički sastavUredi

Gornja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali se posljednjih desetljeća značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije i Turske) naselio u većim gradovima, kao što su Linz, Wels, Steyr i Vöcklabruck.

Stanovništvo kroz povijestUredi

 

GospodarstvoUredi

Važna gospodarska grana u Gornjoj Austriji je plastičarstvo. Duga je tradicija te industrije u Gornjoj Austriji. Danas djeluje oko 250 pogona. Mnogi od tih pogona na vodećemu su mjestu u Europi, pa i u svijetu. Da bi lakše odgovorio na pritiske tržišnog natjecanja i zahtjeve novonastalih tržišta te tržišnih niša, proizvođači su odlučili udružiti snage u plastičarski grozd (Kunststoff-Cluster, KC). Osnovan je 1999. godine. Grozd je u međuvremenu postao najveća područna mreža takve vrste u Europi. Proširen je na Donju Austriju 2005. godine, a 2007. na Salzburg.[2]

IzvoriUredi

  1. Stanovništvo grada Linza, 2018., linz.at, pristupljeno 6. svibnja 2018.
  2. Polimeri 32/2011. 3.-4., str. 135. Werner Pamminger: Austrijski plastičarski grozd – umreženost kao recept uspjeha, pristupljeno 1. svibnja 2015.

Vanjske povezniceUredi