Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije. S površinom od 11.981,92 km² i s 1,4 milijuna stanovnika, Gornja Austrija je četvrta austrijska savezna zemlja po veličini i treća po broju stanovnika. Glavni i najveći grad je Linz, s 205.921 stanovnika.[1]
| Gornja Austrija Oberösterreich | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| Država |  Austrija
| ||||
| Glavni grad | Linz | ||||
| Najveći grad | Linz | ||||
| ISO 3166-2 | AT-4 | ||||
| Površina | 11.981,92 km² (4. od 9) | ||||
| - kopna | 11.718,32 km² (97,8 %) | ||||
| - vode | 263,6 km² (2,2 %) | ||||
| Koordinate | |||||
| - z. š. | 47° 27' - 48° 45' | ||||
| - z. d. | 12° 44' - 14° 59' | ||||
| Veličina | |||||
| - sjever-jug | 145 km | ||||
| - istok-zapad | 165 km | ||||
| Najviša točka | 2.995 m (Hoher Dachstein) | ||||
| Najniža točka | 239 m (Grein) | ||||
| Stanovništvo | 3. od 9 | ||||
| - ukupno (2001.) | 1,376.797 | ||||
| - gustoća | 116/km² | ||||
| |||||
| Službena stranica | www.land-oberoesterreich.gv.at | ||||
Graniči s Bavarskom u Njemačkoj, Češkom i austrijskim saveznim zemljama Donja Austrija (njemački: Niederösterreich), Štajerska (njemački: Steiermark) i Salzburg.
Zemljopis uredi
Reljef uredi
Gornja Austrija je podijeljena na četiri četvrta. To su Hausruckviertel, Innviertel, Mühlviertel i Traunviertel. Na sjeveru, do granice s Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina Mühl. U srednjem dijelu nalazi se prostrana kotlina rijeke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250 - 400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu – Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi s preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dio savezne zemlje bogat toplica.
Klima uredi
Gornja Austrija ima blagu umjerenu kontinentalnu klimu, koja samo u višim dijelovima prelazi u planinsku.
Vode uredi
Središnjim djelom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom identiteta savezne zemlje . Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: sa sjevera teku rijeke Veliki Mühl i Mali Mühl, a s juga rijeke Inn (granica s Njemačkoj) s pritokom Salzach, te Traun i Enns.
Stanovništvo uredi
Prema popisu iz 2011. godine, Gornja Austrija ima preko 1,4 milijuna stanovnika, s tim je četvrta austrijska savezna zemlju po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka zbog visokog nivoa razvijenosti savezne zemlje.
Gustoća naseljenosti uredi
Gustoća je blizu 120 st./km², što osjetno više od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Linz i nizine su mnogo jače naseljeni (150 - 300 st./km²), dok su planinski prostori na sjeveru i jugu mnogo manje naseljeni (<50 st./km²).
Etnički sastav uredi
Gornja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali se posljednjih desetljeća značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije i Turske) naselio u većim gradovima, kao što su Linz, Wels, Steyr i Vöcklabruck.
Stanovništvo kroz povijest uredi
Gospodarstvo uredi
Važna gospodarska grana u Gornjoj Austriji je plastičarstvo. Duga je tradicija te industrije u Gornjoj Austriji. Danas djeluje oko 250 pogona. Mnogi od tih pogona na vodećemu su mjestu u Europi, pa i u svijetu. Da bi lakše odgovorio na pritiske tržišnog natjecanja i zahtjeve novonastalih tržišta te tržišnih niša, proizvođači su odlučili udružiti snage u plastičarski grozd (Kunststoff-Cluster, KC). Osnovan je 1999. godine. Grozd je u međuvremenu postao najveća područna mreža takve vrste u Europi. Proširen je na Donju Austriju 2005. godine, a 2007. na Salzburg.[2]
Izvori uredi
- ↑ Stanovništvo grada Linza, 2018., linz.at, pristupljeno 6. svibnja 2018.
- ↑ Polimeri 32/2011. 3.-4., str. 135. Werner Pamminger: Austrijski plastičarski grozd – umreženost kao recept uspjeha, pristupljeno 1. svibnja 2015.