Gospodarstvo Albanije
Gospodarstvo Albanije se zasniva na poljoprivredi, rudarstvu, energetici, a u manjem obujmu u industriji koja je zastrajela i skromnom turizmu.
| Gospodarstvo Albanije | ||
|---|---|---|
| Valuta | lek | |
| Fiskalna godina | Kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | WTO, BSEC | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 13,4 milijardi USD (2011. proc.) () | |
| BDP rast | 3,4% (2011. proc.) | |
| BDP per capita | 8.800 USD (2011. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (20,6%), industrija (19,9%), usluge (59,5%) (2008. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 3,4% (2010. proc.) | |
| Stopa siromaštva | 12,4% (2008. proc.) | |
| Radna snaga | 1,09 milijuna (2006. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (58%), industrija (15%), usluge (27%) (rujan 2006. proc.) | |
| Nezaposlenost | 12,5% (službena procjena) | |
| Glavna industrija | hrana, tekstil i odjeća, obuća, cement, kemijski proizvodi, rudarstvo, osnovni metali, hidroenergija, nafta, turizam | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 1,886 milijardi USD (2011. proc.) | |
| Izvozna dobra | odjeća i obuća, asfalt, metali i metalna ruda, voće, povrće, duhan | |
| Glavni izvozni partneri | Italija (50,8%), Kosovo (6,2%), Turska (5,9%), Kina (5,5%), Grčka (5,4%) (2010. proc.) | |
| Uvoz | 58.97 milijardi USD (2010. proc.) | |
| Uvozna dobra | strojevi, tekstil, namirnice, kemijski proizvodi | |
| Glavni uvozni partneri | Italija (28%), Grčka (13%), Kina (6,3%), Turska (5,6%), Njemačka (5,6%)(2010. proc.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 5,7 milijardi USD (2011. proc.) | |
| Prihodi | 3,4 milijarde USD (2011. proc.) | |
| Rashodi | 3,87 milijardi USD (2011. proc.) | |
| Ekonomska pomoć | 366 milijuna USD (najveći donori su Italija, Njemačka i EU) (2003. proc.) | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Poljoprivreda uredi
Albanija ima 570.000 hektara oranica, 405.000 hektara livada i pašnjaka, te 124.000 hektara na kojima su zasađeni vinogradi i voćnjaci. Više od 50% radno sposobnih Albanaca zaposleno je u ovoj grani gospodarstva.
Zemljoradnja je većinom samoopskrbna ili je namijenjenja domaćem tržištu. Glavni proizvodi su pšenica, kukuruz, krumpir, te duhan koji je značajan izvozni proizvod.
U brdskim i planinskim područjma države predvladava stočarstvo. Ribarstvo je skromno i razvijeno u obalnom području te na Ohridskom i Skadarskom jezeru. Voćarstvo i vinogradarstvo razvijeni su na sjeveru Albanije, a proizvode se maline, naranče i stolno grožđe.
Rudarstvo i energetika uredi
Rudno bogatstvo bilo je osnova brze industralizacije u socijalističkom vremenu. Važna je bila kromova ruda, bakrov pirit, nikal i lignit. Devedesetih godina proizvodnja je postupno opala, dok je proizvodnja željeza i nikla napuštena.
Postoji i eksploatacija nafte i zemnog plina u obalnoj ravnici.
Turizam uredi
Turizam je u Albaniji skroman zbog slabe prometne i sve ostale infrastrukture, te nesigurnih unutrašnjih prilika. U izgradnji je više turističkih središta na jadranskoj obali.
Prijevoz uredi
Albanija je 11. siječnja 1985. ostvarila prvu željezničku vezu sa susjednom Crnom Gorom i uopće ostatkom svjetske željezničke mreže.[1]
Znameniti gradovi:
Izvori uredi
- ↑ Edwin E. Jacques: Albanians : an ethnic history from prehistoric times to the present, Jefferson, North Carolina : McFarland, 1995., ISBN 0-89950-932-0, str. 513.