Gospodarstvo Dominikanske Republike

Gospodarstvo Dominikanske Republike je drugo po veličini gospodarstvo na Karibima. Nalazi se u gornjem srednjem razredu zemalja u razvoju.

Gospodarstvo Dominikanske Republike
Središnja banka Dominikanske Republike
Valuta pezo
Fiskalna godina Standardna kalandarska godina[1]
Gospodarske organizacije WTO, CAFTA-DR
Statistika
BDP (PPP) 93,38 milijardi USD (2011.)[1] (74. (2011. proc.[1])
BDP rast 4,5% (2011. proc.)[1]
BDP per capita 9.300 USD (2011. proc.)[1]
BDP po sektoru poljoprivreda (14,6%), industrija (22,3%), usluge (63,2%) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 8,5% (2011. proc.)[1]
Stopa siromaštva 34,4% (2010. proc.)[1]
Radna snaga 4,703 milijuna (2011. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (14,6%), industrija (22,3%), usluge (63,1%) (2005. proc.) [1]
Nezaposlenost 14,6%(2011. proc.)[1]
Glavna industrija proizvodnja i rafiniranje šećera, zlato, legure nikla, cement, tekstil, duhan, turizam[1]
Trgovina
Izvoz 8,536 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Izvozna dobrazlato, srebro, legure nikla, šećer, kava, kakao, duhan, meso, roba široke potrošnje[1]
Glavni izvozni partneriSAD (48,8%), Haiti (16,7%) (2011. proc.)[1]
Uvoz 17,42 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Uvozna dobranafta, pamuk i tkanine, hrana, kemijski proizvodi, lijekovi[1]
Glavni uvozni partneriSAD (43,6%), Venezuela (7,2%), Meksiko (5,8%), Kina (5,7%) (2011. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug 14,86 milijardi USD (31. prosinca 2011.)[1]
Prihodi 7,456 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Rashodi 8,916 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo je prvenstveno ovisno o poljoprivredi, trgovini i uslugama, a posebno o turizmu. Iako je sektor usluga nedavno pretekao poljoprivredu, ona je i dalje najvažniji sektor u smislu domaće potrošnje i na drugom mjestu (iza rudnika) što se tiče zarade prilikom izvoza. Zone slobodne trgovine i i turizam su najbrže rastući izvozni sektori.

U SAD-u postoji velik broj doseljenika iz Dominikanske Republike, koji godišnje pošalju u matičnu domovinu oko 1,5 milijarde dolara godišnje. Većina tih sredstava se koriste za pokrivanje osnovnih kućanskih potreba, kao što su: stanovanje, hrana, odjeća, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Također u manjoj mjeri, njima se financiraju mali poduzetnici i druge proizvodne aktivnosti.[2]

Dominikanskoj Republici najvažniji trgovinski partner su Sjedinjene Američke Države (75% izvoznih prihoda). Ostala tržišta su: Kanada, Zapadna Europa i Japan. Izvozi se: odjeća, medicinski uređaji, nikal, šećer, kava, kakao i duhan. Uvozi se: nafta, industrijske sirovine, kapitalna dobra i prehrambeni proizvodi.

Dana 5. rujna 2005., Kongres Dominikanske Republike ratificirao je sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om i pet središnjih američkih zemalja (CAFTA-DR).

Izvori uredi

  1. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u CIA.gov - World Factbook - Economy of Dominican Republic
  2. ^ Meyers, Deborah Waller. Migrant Remittances to Latin America; Reviewing the Literature, Washington DC; Inter-American Dialogue 1998.