Otvori glavni izbornik

Gospodarstvo Malte predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Malte. Povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga danas su najznačajniji malteški resursi. Gospodarstvo zemlje ovisi o turizmu, inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta) i industriji.

Gospodarstvo Malte
AIDAcara Valetta.jpg
Industrijska pomorska zona u La Valletti.
Valuta euro (EUR)
Fiskalna godina kalendarska godina[1]
Gospodarske organizacije WTO
Statistika
BDP (PPP) 11,22 milijardi USD (2013. proc.)[1] ()
BDP rast 2,4% (2013. proc.)[1]
BDP per capita 9.541 USD (2013. proc.)[1]
BDP po sektoru poljoprivreda (1,4%), industrija (25,3%), usluge (73,3%) (2013. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 1% (2013. proc.)[1]
Stopa siromaštva 15,1% (2012. proc.)[1]
Radna snaga 190.400 (2013. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanju 1,4% (poljoprivreda), 22,2% (industrija), 76,4% (usluge) (2013. proc.) [1]
Nezaposlenost 6,4% (2013. proc.)[1]
Glavna industrija turizam, elektronička industrija, brodogradnja i popravak brodova, građevinarstvo, hrana i piće, farmacija, odjeća i obuća, duhanska industrija, zrakoplovne, financijske i IT usluge[1]
Trgovina
Izvoz 5,105 milijardi USD (2013. proc.)
Izvozna dobrastrojevi i oprema, farmaceutski proizvodi, tiskanje knjiga i novina, dijelovi za zrakoplove, igračke, sportska oprema[1]
Glavni izvozni partneriNjemačka (8,9%), Singapur (7,1%), Libija (6,2%), Francuska (6,2%), SAD (4,4%) (2012. proc.)[1]
Uvoz 7,436 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Uvozna dobranafta i naftni proizvodi, strojevi i oprema, mineralna goriva, vozila i rezervni dijelovi, plastika i drugi poluproizvodi[1]
Glavni uvozni partneriItalija (24,6%), Njemačka (5,6%), UK (5,4%), Rusija (5,1%), Francuska (5%)(2013. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug 51,08 milijardi USD (31. prosinca 2013.)[1]
Prihodi 4,843 milijardi USD [1]
Rashodi 4,322 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Do 19. stoljeća nacionalno gospodarstvo bilo je ograničeno na proizvodnju pamuka, duhana te brodogradnju. Kasnije su brodogradilišta iskoristili Britanci za vojne svrhe. Zbog svoje strateške lokacije malteško je gospodarstvo procvatalo u ratno vrijeme. To je bilo uočljivo za vrijeme Krimskog rata (1853. - 1856.). Otvaranje Sueskog kanala 1869. značajno je pogodovalo malteškom gospodarstvu zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovno opskrbili gorivom. Već krajem 19. stoljeća gospodarstvo zemlje je počelo opadati tako da je Malta do 1940-ih bila u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Uzrok tome djelomično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stajati kako bi se opskrbili gorivom.

Plaće na Malti danas su ispod EU prosjeka dok je porez među najnižima.[2]

Rekonstrukcija gospodarstvaUredi

Malta je nakon osamostaljenja od Velike Britanije (21. rujna 1964.) morala restrukturirati gospodarstvo i osloboditi se britanske ovisnosti. Zahvaljujući povoljnom prometnom položaju i promišljenoj poreznoj politici, zemlja je uspjela privući strane ulagače i snažno razviti tercijarne djelatnosti, promet i turizam. Malta je snažno uključena u međunarodne financijske tokove te ima razvijenu vanjsku trgovinu.

1987. godine pokrenuta je široka ekonomska liberalizacija i rekonstrukcija gospodarstva što je rezultiralo ulaskom u punopravno članstvo Europske Unije. Izravna strana ulaganja najvećim su dijelom iz Velike Britanije te su do 2004. iznosila oko 60% ukupnih ulaganja.

GospodarstvoUredi

TurizamUredi

Najveći udjel u stvaranju BDP-a ima uslužni sektor sa 73,3% dok polovica tog iznosa otpada na turizam čineći ga tako glavnom malteškom granom gospodarstva. Godišnje zemlju posjeti više od 1,3 milijuna stranih turista,[3] najviše iz UK i Njemačke. Povezano s nautičkim turizmom, razvilo se servisiranje i opremanje plovila.

Turistička infrastruktura se značajno povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja koji je doveo do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta sve značajnije turistički emitivno tržište.

U proizvodnji suvenira važni su i tradicionalni obrti a to su izrada čipke, filigranstvo, lončarstvo i drugo.

IndustrijaUredi

Industrija je slabo razvijena. Postoji tekstilna i prehrambena industrija te izvozno orijentirana proizvodnja elektronike, farmaceutskih proizvoda, cigareta i igračaka, većinom u sklopu multinacionalnih kompanija.

Pomorski prometUredi

U pomorskom prometu, Malta je postala ključni distributivni centar u Sredozemlju za kontejnere. Uz luku Marsaxlokk razvila se velika bescarinska trgovačka zona.

UslugeUredi

Zemlja danas nudi velik broj usluga kao što su zračni transport te pružanje bankarskih i IT usluga. Također, zbog atraktivnosti samog otoka, na Malti su se snimili mnogi američki visokobudžetni filmovi poput Gladijatora, grofa Monte Crista, Troje, Münchena kao i brojne komercijalne i televizijske serije.[4]

Prema studiji francuske banke Natixis, Malta bilježi niz zabrinjavajućih sličnosti s Ciprom.[5] U studiji se navodi: "Radi se malenoj i veoma otvorenoj ekonomiji, a malteško otočje se postupno specijaliziralo za usluge financijskog posredovanja da bi postalo jedno od glavnih offshore lokacija eurozone".[5] Bankarski sustav Malte drugi je najveći u Europi (iza Luksemburga) a iznosi oko osam put više od nacionalnog BDP-a.[5] Upravo veličina tog sustava i njegova neproporcionalnost u odnosu na domaći BDP izvor su sumnji bi li eventualni plan spašavanja međunarodne zajednice bio dovoljan da ga u cijelosti obuhvati.[5]

PoljoprivredaUredi

Poljoprivreda ima zanemarivo značenje zbog nedostatka tla i vode. Na malim terasastim parcelama uzgaja se nešto povrća i voća (agrumi, grožđe, rajčica, zelena paprika, krumpir, cvjetača, pšenica i ječam),[1] većinom za vlastite potrebe i kao dopunska djelatnost. U posljednjih nekoliko godina povećava se proizvodnja vina i maslinova ulja.[6]

Za potrebe tržišta uzgajaju se cvijeće, sadnice i sl. Od stočarstva, prevladava ovčarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo dok ribarstvo ima malo značenje, uglavnom tijekom turističke sezone.

EnergetikaUredi

Unatoč velikom potencijalu solarne i energije vjetra, Malta gotovo svu svoju električnu energiju dobiva koristeći naftu uvozeći je u potpunosti (bez domaćih zaliha). Tako su pitanja same energije i cijene njene proizvodnje bila ključna tema na izborima 2013. godine.[7]

Vanjska trgovinaUredi

Glavni malteški izvozni partneri su zemlje EU (Njemačka i Francuska) te susjedna Libija koje imaju udio od 1/5 ukupnog izvoza. S druge strane, talijanski susjed predstavlja najvećeg malteškog uvoznika s gotovo 25% uvoza. Malta oskudijeva pitkom vodom koju dobiva desalinizacijom i iz uvoza. Također, uvozom se podmiruje cjelokupna potreba za energentima te oko 80% prehrambenih potreba.

Vanjska trgovina je jaka ali bilancu remeti visoki uvoz. Uspoređujući ukupni uvoz i izvoz, zemlja je 2013. ostvarila ekonomski deficit u iznosu od 2,331 milijardi dolara.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi