Gradina (Solin)

Gradina, tvrđava u Solinu, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.[1]

Opis dobraUredi

Srednjovjekovna utvrda na desnoj obali rijeke Jadra, 250 m sjeveroistočno od župne crkve Gospe od Otoka. Utvrda trapezoidnog oblika s četiri kule u kutovima, sagrađena je u kasnom srednjem vijeku. U sjeveroistočnom dijelu Gradine nalaze se ostatci crkve nepoznata titulara, sagrađene na temeljima građevine iz antike. Crkva je centralna građevina oblika nepravilnog kvadrata, unutar kojeg se nalazi osam stupova poredanih u obliku oktogona koji su držali centralnu kupolu, te još četiri stupa u kutovima. Svi stupovi su od egipatskog granita, a potječu iz rimskog vremena. Crkva je nastala u 6. st., ali je u 11. st. obnovljena i opremljena kamenim crkvenim namještajem čiji su ulomci pronađeni.[1] Tvrđava je rušena više puta i pregrađivana.[2]

Don Frane Bulić i Ljubo Karaman smatrali su da potječe iz 14. stoljeća i da ju je dao sagraditi splitski nadbiskup Hugolin de Mala Branca.[3]

Jedan je od najstarijih turskih (osmanskih) spomenika na ovom prostoru. Pretpostavlja se da su ju osmanski osvajači prvi put sagradili oko 1531., kao dio nastojanja osvajanjâ Klisa,[2] započetih još 1499. godine.[4] Prema neznanom ljetopiscu, dao ju je podići bosanski paša Husein 1531. godine i da su radovi bili gotovi za 15 dana.[5]

Kliška obrana odupirala se navali, no 1520-ih mijenjaju se odnosi snaga u osmansku korist. Klis je Turcima bio ključna točka za nadzor solinsko-splitskog polja i kontrolu puta ka unutrašnjosti. U isto vrijeme, zbog položaja na teško pristupačnoj litici bio je vrlo težak za osvojiti. Kao i u sličnim slučajima, slaba točka bila je opskrba, odnosno logistika. Da bi oslabili branitelje, Osmanlije su podigli tvrđave uz pristupne puteve, prvo u Konjskom i Klis-Grlu, pa u Rupotinama. Gradinu u Solinu podigli su u samo tri tjedna.[4] Već rujna 1532. ju je potle mnogih mletačko-turskih spletaka srušio legendarni zapovjednik kliške tvrđave Petar Kružić do temelja.[2] Bio je svjestan pogibelji koju donosi obrani. Kako je tad bio u Klisu, poveo je družinu od tristotinjak suboraca te ju je 18. rujna 1532. uspio osvojiti i zapaliti.[4] U akciji su njegove snage pobile cijelu vojnu posadu i zaplijenile 20 topova[2] koje je dao prenijeti u klišku tvrđavu.[4] Gazi Husrev-beg ju je dao obnoviti rujna 1536. godine[2] a tom su prigodom podigli još jednu tvrđavu u blizini, u Ozrni.[4] Solinsku tvrđavu su podigli tad u samo 20 dana.[5][6] i zauzeli položaje u Ozrni.[7]:73. Veliku je ulogu odigrala u turskom osvajanju Klisa 12. ožujka 1537. godine.[2][4] Vjerojatno je pod ovom tvrđavom Kružić bojevao svoju posljednju bitku.[5]

Lokacija za gradnju izabrana je temeljem nekoliko razloga. Graditeljima je poslužio dio bedema starovjekovne Salone i to je bio istočni bedem Gradine. Salonitanske istočne zidine koje su poslužile za Gradinu datiraju iz 170. godine i gradila ih je Delmatska kohorta, u vrijeme cara Marka Aurelija.[4]

Dodatnu pogodnost u slučaju opsade pruža smještaj uz rijeku. Prometna pogodnost je glavni put iz Splita prema Klisu koji je prolazio uz tvrđavu. I stara kasnoantička (justinijanska) crkva koju je obuhvatila tvrđava odigrala je svoju ulogu. Stara crkva je centralnim tlocrtom i svojom arhitekturom sasvim izvjesno podsjećala Turke na džamije, i novopodignute, i one prenamijenjene od bizantskih crkava (npr. sv. Sergije i Bakho tzv. Mala Aja Sofija u Carigradu). Osvajanjem je izgubila na važnosti.[2] Područje Solina postalo je pogranično ozemlje Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Na onodobnim starim zemljovidima turska Gradina je prikazana s ucrtanim četirima kulama.[4] Mletačko izvješće iz 1574., koje sepoziva na neke ranije događaje, nedvojbeno tvrdi da je prostor južno od solinske Rike bio jedno vrijeme ničija, ili bolje rečeno svačija zemlja.[7]:74.

Tijekom osmanske vladavine nastala je i legenda po kojoj je supruga Rustem-paše Hrvata Mihrimah pokopana u Solinu u džamiji koju je sama izgradila u Gradini. U današnjici se utvrdilo da je to legenda, jer je pokopana u Carigradu. Druga legenda u svezi s Gradinom je pučka legenda o rimskoj carevni Valeriji, kćeri cara Dioklecijana. Prema njoj se ona triput godišnje pojavljivala o ponoći u zlatnoj kočiji, uz pratnju vlastelina odjevena u crnog vraga koji joj je uzeo dušu, i čuva Dioklecijanovo blago.[4]

Dugo vremena tvrđava nije bila u uporabi. Ponovno je u funkciji bila za vrijeme Napoleonove uprave kad je u njoj bio smješten odred konjaništva.[4]

U 20. stoljeću istraživali su ju don Frane Bulić i Ejnar Dyggve. Konzervacija je izvedena 1960-ih.[4]

Prostor Gradine zadnjih je desetljeća središte kulturnih zbivanja u Solinu.[8] Pozornica za ljetne nastupe postavljena je 1979. i kasnije su na njoj nadograđivani betonski objekti, koji su uklonjeni tijekom istraživanja 2020. godine.[4] Prepoznatljiv je po bogatom kulturnom ljetu, nego i po svim drugim događajima,[8] koncertima i kazališnim predstavama.[2]

ZaštitaUredi

Pod oznakom Z-5924 zavedena je pod vrstom "nepokretna kulturna baština - pojedinačna", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "vojne i obrambene građevine".[1]

IzvoriUredi

  1. a b c Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 7. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. a b c d e f g h Ivan Alduk: Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije - Solin: Gradina je bila tako važna utvrda da se čak mislilo da je princeza Mihrimah pokopana u njoj Dalmatinski portal. 2. siječnja 2016. Pristupljeno 7. rujna 2020.
  3. (): Gradina Grad Solin. nedatirano. Pristupljeno 7. rujna 2020.
  4. a b c d e f g h i j k l Razgovarao Damir Šarac: Slobodna Dalmacija - Splitski i zagrebački arheolozi istražuju solinsku Gradinu čija je prošlost pod velom tajne, ali joj je budućnost izvjesna - otvorena pozornica Slobodna Dalmacija. 31. srpnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.
  5. a b c (): Gradina Grad Solin. nedatirano. Pristupljeno 7. rujna 2020.
  6. (): Povijest Klisa Klis.com.hr. nedatirano. Pristupljeno 6. rujna 2020.
  7. a b Ivan Alduk: Tvrđava Kuk iznad Kučina Tusculum 2, 2009.
  8. a b (): SOLINSKA GRADINA Napreduje izgradnja srednjovjekovne utvrde i ljetne pozornice Projekt vrijedan 5,8 milijuna kuna Solin Live. 12. lipnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.