Grebaštica

naselje u Hrvatskoj, Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija

Grebaštica (tal. Sebenico Vecchio (Stari Šibenik)) je naselje u sklopu Grada Šibenika koja se sastoji iz Gornje i Donje Grebaštice.

Grebaštica
Ploča na ulazu u Grebašticu
Država Hrvatska
ŽupanijaŠibensko-kninska
Općina/gradŠibenik
Najbliži veći gradŠibenik

Površina[1]18,2 km2
Koordinate43°44′N 15°53′E / 43.74°N 15.89°E / 43.74; 15.89

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno890
– gustoća49 st./km2

Poštanski broj22010 Grebaštica (Šibenik)
Pozivni broj+ 385 (0)22
AutooznakaŠI

Zemljovid

Grebaštica na zemljovidu Hrvatske
Grebaštica
Grebaštica

Grebaštica na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Grebaštica je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, smješteno u istoimenom zaljevu, 14 km južno od Šibenika. To je jedan od najdubljih zalijeva u šibensko-kninskoj županiji koji privlači nautičare tijekom cijele godine.

Povijest uredi

Naseljenosti na prostoru Grebaštice postoji od rimskih vremena, o čemu svjedoče brojni ostatci rimske arhitekture. U pisanim izvorima Grebaštica se prvi spominje 1298. godine kao "Grebac".

Stanovništvo uredi

Većinu čine Hrvati.

Naselje Grebaštica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
317
310
319
367
396
425
538
714
830
907
788
774
837
893
937
890
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Krapanj, kao i dio podataka u 1857. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gospodarstvo uredi

Lokalno stanovništvo bavi se poljoprivredom, turizmom i ribarstvom. U zadnjih 15-ak godina turizam postaje kao glavna gospodarska grana.

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Ostaci obrambenog bedema iz 1497. godine.

Najvažniji spomenici kulture grebaškog područja su svakako srednjovjekovni obrambeni zid smješten na poluotoku Oštrica i župna crkva Svete Marije i Svetog Petra. Oba spomenika kulture danas uživaju zaštitu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Grebaštica pripada župi sv. Marija, koja pripada Šibenskoj biskupiji.

Obrambeni zid zvan “Bedem” na poluotoku Oštrica sagrađen je 1497. godine. Gradnju bedema sagrađenog protiv učestalih turskih navala financijski je potpomogao mletački dužd August Barbarigo. Zidine se prostiru s jedne strane poluotoka Oštrica na drugu, te su 6 – 9 m visoke i 60 – 80 cm široke. Prvotno su se zidine koristile kao sklonište od turskih napada, poslije su korištene kao karantena za oboljele od kuge. Tijekom 17. stoljeća se turska opasnost smanjuje, te obrambeni zid kao jedna od dvije obrambene mletačke fortifikacije gubi na važnosti.

Poslije su stanovnici Grebaštice koristili zidine kao sklonište od gusarskih napada britanskih brodova, a svoju funkciju je čitava fortifikacija izgubila kroz prvu polovinu 19. stoljeća. Danas se obrambeni bedem smatra simbolom mjesta Grebaštica, a poluotok Oštrica je, osim po fortifikaciji, također poznat i po muflonima, koji tamo borave.

Župna crkva Svete Marije i Svetog Petra dvojni je sakralni objekt funkcionalno povezan. Crkva Sv. Marije je sjeverni, a crkva Sv. Petra južni objekt. Obje crkve su građene od kamena. Crkva Sv. Petra je izgrađena u 15. stoljeću, a sagradio ju je jedan od prvih graditelja šibenske katedrale Sv. Jakova, Antonio Busato. U 17. stoljeću je uz crkvu Sv. Petra sagrađena crkvica Sv. Marije na mjestu prijašnje crkvice sagađene u 15. stoljeću, a koju su vjerojatno spalili Turci.

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.