Otvori glavni izbornik
Grof Saint Germain, slika iz muzeja Louvre, Francuska

Grof Saint Germain (?, o. 1690. - ?, 27. veljače 1784.), europski velikaš, pustolov, glazbenik i alkemičar nepoznata podrijetla. Zbog njegova tajnovitog života, oko njegova lika i života razvila se legenda, koja govori o njegovoj navodnoj dugovječnosti i besmrtnosti.

U europskom društvu pojavio se 1710. godine, po izgledu u već zrelim godinama. Navodno je došao iz Ugarske, bio je imućan, govorio je mnogo jezika, svirao violinu i slikao pa je privukao zanimanje visokog društva.[1] U Veneciji se upoznao s francuskim skladateljom Rameauom, bio je osobni poznanik Madame de Pompadour i samog kralja Luja XV., za kojeg je obavio diplomatske misije u Moskvi, Istanbulu i Londonu. Također, poznavao je Voltairea, Horacea Walpola i Casanovu.[2]

Godine 1761. sudjelovao je u diplomatskoj misiji u Londonu koja je pridonjela potpisivanju Pariškog mira, koji je okončao kolonijalne ratove između Francuske i Velike Britanije. Unatoč svim njegovim sposobnostima i političkim djelovanjima ostao je osobito upamćen zbog svog tajanstvenog podrijetla i života. Povezivalo ga se s alkemijom pomoću koje je tobože stvorio svoje bogatstvo te s okultizmom, dijelom i zbog toga što je poznavao šarlatana grofa Cagliostra. Međutim, ponajviše pozornosti privukla je njegova navodna dugovječnost. U javnosti se zadržao barem do 1782. godine, no bez ikakvog vanjskog znaka starenja, a tvrdilo se da ga se nastavilo viđati sve do 1822. godine.[3]

BilješkeUredi

  1. Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 360.
  2. Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 360.
  3. Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 360.

LiteraturaUredi

Vanjske povezniceUredi


   Nedovršeni članak Grof Saint Germain koji govori o plemiću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.