Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti. On je bio prvi kralj iz dinastije Vasa. Poznat je ne samo kao jedan od najznačajnijih kraljeva (katkad nazvan i najznačajnijim), već i kao narodni junak te otac domovine zbog uspješnog osamostaljenja Švedske od većih sila (specifično Danske).
Gustav I. Vasa | |
---|---|
![]() | |
kralj Švedske | |
Vladavina | 6. lipnja 1523. - 29. rujna 1560. |
Krunidba | 12. siječnja 1528. |
Prethodnik | Kristijan II. (kralj Danske) |
Nasljednik | Erik XIV. |
Djeca | Erik XIV. Ivan III. od Švedske Katarina Vasa Princeza Cecilija od Švedske Magnus, vojvoda Östergötlanda Princeza Ana Marija od Švedske Princeza Sofija od Švedske Princeza Elizabeta od Švedske Karlo IX. od Švedske |
Puno ime | Gustav Eriksson |
Dinastija | Vasa |
Vladarska himna | Omnis potestas a Deo est
("Sva moć je od Boga") |
Otac | Erik Johansson |
Majka | Cecilija Månsdotter |
Rođenje | 12. svibnja 1496. |
Smrt | 29. rujna 1560. |
Pokop | Katedrala u Uppsali |
Ratovao je protiv Kalmarske unije te oslobodio Švedsku od Danske okupacije 1520. – 1521. Poznat je po bijegu u Dalarnu, o čemu je Peder Svart napisao izrazito nepovjerljivu, no dan danas naširoko poznatu kroniku prikazujući putovanje kao oblik herojske avanture, iskazujući Gustavovu nevjerojatnu sposobnost propagandiziranja. Dan na koji ga je švedski sabor (Riksdag) proglasio kraljem danas se slavi kao dan državnosti. Osamostaljenjem Švedske, nadjenuo si je titulu kralja Švedske, Gota i Vandala. Njegova kraljevska krilatica bila je na latinskom jeziku, sloveći: Omnis potestas a Deo est (hrvatski: Sva moć je od Boga.)
On je uveo protestantizam u Švedsku i dao prevesti prvu Bibliju na švedski jezik (što je učinio Lars Anderson). Nacionalizirajući posjede katoličke Crkve na teritoriju Švedske, osnovao je luteransku Crkvu te se postavio na položaj njenog poglavara. Time je postao prvi potpuno autokratski vladar Švedske. Također je osnovao grad Helsinki.
Žene i djecaUredi
Katarina od Sachsen-Lauenburga (vjenčani 1531. – 1535.):
Margareta Eriksdotter (Leijonhufvud) (vjenčani 1536. – 1551.):
- Ivan III. (1537. – 1592.), vojvoda Finske, kralj Švedske 1568. – 1592.
- Katarina (1539. – 1610.)
- Cecilija (1540. – 1627.)
- Magnus (1542. – 1595.), vojvoda Östergötlanda i Dalslanda
- Karl Gustavsson (1544. – 1544.)
- Ana (1545. – 1610.)
- Sten Gustavsson (1546. – 1547.)
- Sofija (1547. – 1611.)
- Elizabeta (1549. – 1597.)
- Karlo IX. (1550. – 1611.), vojvoda Södermanlanda i Närka, vladar Švedske 1599. – 1604. i kralj Švedske 1604. – 1611.
Katarina Stenbock (vjenčani 1552.): Nisu imali djece.
Galerija slikaUredi
Spomenik u Stockholmu
Slika Dolazak Gustava Vasa u Stockholm 1523 Carla Larssona (1908)
Gustavov grob u katedrali u Uppsali (lijeva strana, sa kraljicom Katarinom)
Slika Jakoba Binksa (1542)
Slika Gustav Vasa u Mori Johana Gustafa Sandberga (1836)
Vanjske povezniceUredi
Ostali projektiUredi
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gustav I. Vasa |
Prethodnik: | Gustav I.Vasa | Nasljednik: |
Kristian II. Danski | Erik XIV. |