Hajdučka Republika Mijata Tomića
Hajdučka Republika Mijata Tomića samoproglašena je mikronacija u Bosni i Hercegovini.[1]
| Hajdučka Republika Mijata Tomića | |
|---|---|
| Himna "Sveti Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu" | |
  Hajdučka Republika Mijata Tomića Hajdučka Republika Mijata Tomića na zemljovidu Bosne i Hercegovine | |
| Državni vrh | |
| - Vrsta | republika |
| - Harambašica | Marija Vukoja Lastvić (2009. – danas) |
| - Harambaša | Vinko Vukoja Lastvić (2002. – 2009.) |
| Površina | |
| - ukupno | 3 km2 |
| Valuta | Kubura |
| Pozivni broj | +387 |
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
| Internetski nastavak | .ba |
Republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija.
Zemljopisni položaj uredi
Nalazi se između planina Vrana i Čvrsnice, usred parka prirode Blidinje u Zapadnoj Hercegovini.
Obuhvaća trokut od najvišeg vrha planine Vran preko kapelice sv. Ante sve do raskrižja Risovac – Kedžara.
Osnovni podatci uredi
Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. lipnja 2002. godine. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama.
Sjedište se nalazi u motelu Hajdučke vrleti čija je vlasnica jedina vladarica ove mikrodržave.
Povijest uredi
Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.
Nakon okončanja Rata u Bosni i Hercegovini, mjesno se gospodarstvo (pogotovo zimski turizam) počelo polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na dijelu zemljišta oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica), a kad god bi vlasnik motela pitao ikoju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.
Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u Zapadnoj Hercegovini.
Zanimljivosti uredi
- Projekt je privukao pozornost hrvatskih, bošnjačkih i srpskih medija (Slobodna Dalmacija, Nezavisne, Gracija, Svet, Dnevni avaz i drugi), a poslije i turske novinske agencije.
- Godine 2009. u prometnoj je nesreći poginuo Vinko Vukoja Lastvić, vladar ove republike.[2] Nova harambašica je postala njegova kći Marija Vukoja Lastvić, koja od tada uspješno vodi republiku.
- Od 2010. godine održava se memorijalni Off Road Rally Vinko Vukoja Lastvić u čast prvog harambaše republike.[3][4]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ Republika. Hajducke Vrleti. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
- ↑ Slobodna Dalmacija – Zbogom, predsjedniče. slobodnadalmacija.hr. 18. listopada 2009. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
- ↑ Sjećanje – Prije 7 godina održan 1. Memorijal "Vinko Vukoja Lastvić" – Jabuka.tv. www.jabuka.tv. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
- ↑ Radioposusje. 25. rujna 2017. Preko 120 vozila sudjelovalo na memorijalu 'Rally Vinko Vukoja Lastvić' na Blidinju. Radio Posušje. Pristupljeno 12. siječnja 2021.