Hercegovačka franjevačka provincija

upravna jedinica franjevačkoga reda na području Hercegovine

Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM franjevačka je provincija koja obuhvaća prostor Hercegovine. Osnovana je 27. travnja 1892. godine.

Povijest

uredi

Prisutnost franjevaca u Hercegovini zabilježena je već u 15. stoljeću. No, život na ovom području za katoličko hrvatsko pučanstvo, pa tako i franjevce, nije bio niti malo lagan, pogotovo dolaskom Turaka.

Turci su 1563. godine srušili i spalili franjevačke samostane u Mostaru i Ljubuškom, a prije toga, 1524. godine u Konjicu. Franjevce su protjerali ili poubijali.

Na području Hercegovine uslijedilo je teško razdoblje za crkvu, fratri su po grobljima i misištima krišom pastorizirali preostali porobljeni puk. Na početku su djelovali iz Živogošća i Zaostroga, a poslije Karlovačkog mira 1699. godine i iz samostana provincije Bosne Srebrene (Kreševa, Fojnice i Kraljeve Sutjeske).

Hercegovina se odvaja od matične provincije Bosne Srebrene 16. svibnja 1844. godine. Temeljni kamen samostanu na Širokom Brijegu položen je 23. srpnja 1846. godine, a Kustodija je osnovana 3. listopada 1852. godine.

Uprava

uredi
 
Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu
  • Provincijal – fra Jozo Grbeš
  • Vikar – fra Miro Šego
  • Definitori – fra Mladen Vukšić, fra Danko Perutina, fra Ante Bekavac, fra Josip Vlašić, fra Slaven Brekalo

Vanjske poveznice

uredi
Mrežna mjesta