Nacrt:Svemirski opservatorij Herschel
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Croxyz (razgovor | doprinosi) prije 19 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć) |
Svemirski opservatorij Herschel, skraćeno Herschel razvila je ESA. 3,4 tone teški infracrveni svemirski teleskop lansiran je zajedno sa svemirskim teleskopom Planck na raketi Ariane 5 ECA 14. svibnja 2009. Tijekom svog rada, teleskop je bio pozicioniran u orbiti oko Lagrangeove točke L2 sustava Zemlja-Sunce i nazvan je po otkrivaču infracrvenog zračenja , Wilhelmu Herschelu. Krajem travnja 2013. godine proglašen je kraj misije jer je potrošen helij potreban za hlađenje. Nakon niza testova, satelit je postavljen u heliocentričnu orbitu i konačno deaktiviran u lipnju 2013.
Tehnologija uredi
Na teleskopu se nalaze tri instrumenta (kamere i spektrometri ) koji rade u dalekom infracrvenom i submilimetarskom ( teraherc zračenje ) području elektromagnetskog spektra na valnim duljinama između 57 i 670 nm mikroni rade. Ovo se područje ne može promatrati sa zemlje zbog ograničenog atmosferskog prozora .
Eksperimenti su:
- HIFI (Heterodyne Instrument for Far Infrared): spektrometar visoke rezolucije (157-625 µm) s Nizozemskog instituta za istraživanje svemira
- PACS (Photodetector Array Camera and Spectrometer): slikovni fotometar/spektrometar (57-210 µm) s Instituta Max Planck za izvanzemaljsku fiziku u Garchingu blizu Münchena
- SPIRE (Spectral and Photometric Image Receiver): slikovni fotometar/spektrometar (200-670 µm) sa Sveučilišta Wales u Cardiffu
Zbog svoje veličine, Herschel se ne može potpuno hladiti tekućim helijem kao prethodni infracrveni svemirski teleskopi (npr. Infracrveni astronomski satelit (IRAS), Infracrveni svemirski opservatorij (ISO), Spitzerov svemirski teleskop ). Umjesto toga, njegov stvarni teleskop je zaštićen od sunčevih zraka sa štitom, dopuštajući mu da se pasivno ohladi ispod 90 stupnjeva Kelvin (−183 °C) kroz zračenje topline u svemir. Samo su tri instrumenta hlađena tekućim helijem, što je bilo dovoljno za četiri godine rada.
Rezultati uredi
Dana 19.lipnja 2009. ESA je objavila prve fotografije. Prikazuju spiralnu galaksiju Messier 51, udaljenu oko 37 milijuna svjetlosnih godina.[1] Kao rezultat toga, Herschel je proširio naše znanje o formiranju zvijezda i također demonstrirao molekularne plinske oluje u dalekim galaksijama.
U siječnju 2013. Herschel je omogućio točnije određivanje promjera asteroida Apophis.
Tehničke specifikacije uredi
| Svemirski teleskop Herschel | Infracrveni svemirski opservatorij (ISO)[2] (ESA-in prvi infracrveni satelit) | |
| Početna masa | 3402 kg[3] | 2498 kg |
| Prazna težina cca. | 2800 kg[4] | ? |
| Kriostat | 2367 l supertekući helij-4, temperatura 1,6 K[5] | 2250 l supertekući helij-4, temp. 1,8 K |
| Aktivno hlađenje | od određenih detektora s helijem-3 do 0,3 K[5] | nedostupan |
| Visina | 7,5 m | 5,3 m |
| Promjer ili širina | 4,0 m | 2,3 m |
| Promjer ogledala | 3,5 m | 0,6 m |
| Masa teleskopa | 300 kg | ? |
| Vijek trajanja | 3 godine i 10 mjeseci | cca 2 godine i 7 mjeseci |
| Orbita | Halo orbita, 0,8 milijuna km oko L2 Zemlja-Sunce[5][6] | Zemljina orbita visoka 1.038–70.578 km |
| Raketa nosač | Ariane-5 ECA | Ariane 44P |
| Početak | 14 svibnja 2009 | 19 studenog 1995 |
| Kraj misije | (opažanja 29.travnja 2013.) 17. lipanj 2013 | 16 svibnja 1998 |
| Ukupni trošak | 1,1 milijarda eura (planirano) | ? |
Izvori uredi
- ↑ https://sciencev1.orf.at/science/news/156073
- ↑ ISO (PDF) (engleski). ESA. str. 4. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. listopada 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2009.
- ↑ uppsagd.files.wordpress.com: Data relating to Flight 188, abgerufen am 14. Januar 2018
- ↑ Stephen Clark: Scientists could aim derelict telescope for moon impact, in Spaceflight now, Datum: 26. Oktober 2012, Abgerufen: 29. Oktober 2012
- ↑ a b c Dietrich Lemke: Das Weltraumteleskop Herschel vor dem Start.
- ↑ Martin Hechler: Die Bahnen der Weltraumteleskope Herschel und Planck
Literatura uredi
- Dietrich Lemke: Svemirski teleskop Herschel prije lansiranja. u: Zvijezde i svemir . Heidelberg 47.2008, br. 1 (siječanj), str. 36-46 (prikaz, ostalo). ISSN 0039-1263
- Martin Hechler: Orbite svemirskih teleskopa Herschel i Planck. U: Zvijezde i svemir. Heidelberg 47.2008, br. 1 (siječanj), str. 48-55 (prikaz, ostalo). ISSN 0039-1263
- Vincent Minier, et al.: Izmišljanje svemirske misije - priča o svemirskom opservatoriju Herschel. Springer, Cham 2017, ISBN 978-3-319-60023-9 .
Vanjske poveznice uredi
- ESA brošura: BR-262 Herschel
- Max Planck institut za izvanzemaljsku fiziku: svemirski teleskop Herschel
- Herschel-PACS na Sveučilištu u Beču
- Astronomie.info: Članak: Infracrveni svemirski teleskop Herschel
- Arianespace: Herschel-Planck Launch Kit (engleski, 10 str., PDF; 1 MB)