Hipoksija

Hipoksija (lat. hypoxia) je stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu što uzrokuje poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica.

Efekti hipoksije na različitim nadmorskim visinama uvjetovani su smanjenjem parcijalnog tlaka kisika u udahnutom zraku

UzrociUredi

Uzroci nastanka hipoksije uključuju sljedeće:

  • Nedovoljna količina kisika u udahnutom zraku
  • Bolesti pluća
    • Suženje promjera dišnih putova (izazvano spazmom, otokom sluzokože, sekretom, stranim tijelima ili tumoroznim izraslinama),
    • Smanjena razmjena kisika kroz alveolarnu membranu (zbog njezina zadebljanja, prisustva sekreta i krvi u alveolama i smanjenja površine alveolarne membrane izvana; odstranjenjem dijela pluća iz funkcije nakon operativnih zahvata na plućima zbog tuberkuloze, tumora i emfizema.
    • Desno-lijevi srčani Santovi. Oko 1% krvi iz sustavne cirkulacije zaobilazi oksigenaciju u plućima i prelazi direktno u plućne vene što smanjuje zasićenje krvi u njima kisikom. U slučaju urođenih poremećaja na srcu i velikim krvnim žilama navedeni je postotak znatno veći, a zasićenje krvi kisikom vrlo slabo (fenomen blue baby). Ovoj grupi pripada i poremećaj plućne cirkulacije praćen miješanjem neoksigenirane (venske) krvi s (arterijskom) oksigeniranom krvi.
  • Poremećaj transporta kisika do tkiva i stanica
  • Nesposobnost tkiva i stanica da koriste kisik
  • Nesklad između količine i potreba stanica za kisikom izazvan velikom potrošnjom kisika.

Klasifikacija hipoksije koja se primjenjuje u kliničkoj praksiUredi

  • Hipoksična hipoksija - označava sve vrste hipoksije kod kojih do alveola ne stiže dovoljna količina kisika
  • Anemijska hipoksija - označava sva stanja koja su izazvana oštećenjem transporta kisika hemoglobinom (zbog nedovoljnih količina ili kemijskih oštećenja strukture hemoglobina)
  • Zastojna (cirkulacijska) hipoksija - označava hipoksična stanja izazvana oštećenjem cirkulacije koje ometa dopremanje kisika do stanica i tkiva.
  • Histotoksična (tkivna) hipoksija - označava hipoksična stanja u kojima se stanice ne mogu koristi kisikom unatoč dovoljnoj količini istoga u tkivima zbog oštećenja oksidacijskih enzima u stanicama izazvanog trovanjem (cijanidima, nekim anesteticima itd..) ili nedostatkom vitamina B. Kod ove hipoksije u venskoj je krvi povišena količina kisika jer ga tkiva ne iskorištavaju.
  • Hipoksija zbog prekomjerne potrošnje kisika (fiziološka hipoksija) - nastaje zbog velike potrošnje kisika pri ekstremnom mišićnom radu i može se javiti kod sportaša i fizičkih radnika.

Ostale podjele hipoksijeUredi

Prema brzini nastajanja, hipoksija može biti:

  • Perakutna, a kao poseban oblik iste pojavljuje se eksplozivna (dekompresijska) hipoksija koja nastaje kada se u vremenu manjem od 1 sekunde parcijalni tlak atmosferskog zraka smanji na 100 mm živinog stuba ili manje, a srećemo je u zrakoplovstvu i astronautici zbog narušavanja hermetičnosti kabinskog prostora (eksplozivna dekompresija) i u eksperimentalnim uvjetima na ljudima i životinjama u dvokomornim hipobaričnim barokomorama.
  • Akutna
  • Postepena
BRZINA NASTANKA HIPOKSIJE SA VISINOM
Visina u metrima Zadesna hipoksija Eksplozivna dekompresija
6.706 10 min 5 min
7.620 3 min 2 min
10.644 75 sec 30 sec
12190 30 sec 23 sec
16.760 15 sec 15 sek

Prema trajanju, hipoksija može biti:

  • Stalna (kontinuirana)
  • Povremena (intermitentna), karakterizira je naizmjenično smjenjivanje hipoksije s razdobljem normalne opskrbe krvi kisikom (normoksija)

Djelovanje hipoksije na organizamUredi

Djelovanje hipoksije na organizam ovisi o brzini nastanka, težini i trajanju, a karakteriziraju je:

  • Smanjenje mentalne moždane aktivnosti; od slabog pamćenja, zaboravljivosti, usporenog tok misli, pospanosti, euforije, glavobolje i mučnine, sve do pojave trzaja, konvulzija i kome
  • Smanjenje radne sposobnosti muskulature; manifestira se usporenim hodom, osjećajem nemoći, oslabljenim i usporenim refleksima, lošom koordinacijom motoričkih pokreta akomodacije oka,
  • Depresija respiratornog centra; prati je gubitak svijesti, koma i smrt

Vazokonstrikcija i vazodilatacijaUredi

U većini tkiva u organizmu kao reakcija na hipoksiju javlja se vazodilatacija (proširenje promjera) krvnih žila. Širenje krvnih žila omogućava priljev veće količine krvi u tkiva što donekle kompenzira hipoksiju.

Nasuprot tome, plućna cirkulacija odgovora na hipoksiju vazokonstrikcijom (suženjem promjera) krvnih žila. Ova je pojava poznata kao hipoksična plućna vazokonstrikcija ili HPV.

IzvoriUredi

  • Handbook on Hyperbaric Medicine Autor: Daniel Mathieu Suradnik: Daniel Mathieu Izdavač: Springer, 2006 ISBN 1402043767, 9781402043765 812 stranica
  • William P., PhD. Fife; Jolie, PhD. Bookspan (2004). Textbook of hyperbaric medicine. Seattle: Hogrefe & Huber Publishers. ISBN 0-88937-277-2
  • Arthur C. Guyton Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1990
  • Kacimi R., Richalet J.-P., and B. Crozatier. Hypoxia-induced differential modulation of adenosinergic and muscarinic receptors in rat heart. J Apple. Physiol. 75 (3): 1123-1128, 1993.
  • Kacimi R., Richalet J.-P., Corsin A., Abousahl I. and B. Crozatier. Hypoxia induced downregulation of ß-adrenergic receptors in rat heart. J. Apple. Physiol. 73 (4) :1377-1382, 1992.
  • Richalet J.-P. , R. Kacimi and A.-M. Antezana. The control of chronotropic function in hypobaric hypoxia. Int. J. Sports Med. 13: S22-S24, 1992.
  • Pilardeau P., J.-P. Richalet, P. Bouissou, J. Vaysse, P. Larmignat, A. Boom. Saliva flow and composition in humans exposed to acute altitude hypoxia. Eur. J. Apple. Physiol. 59:450-453, 1990
  • Richalet J.-P. The heart and adrenergic system in hypoxia. Editors Sutton J. R., Coates G., Remmers J. E. Hypoxia. The adaptations 231-240, 1990