Otvori glavni izbornik

Hrvatska aljamiado književnost

Hrvatska aljamiado književnost je književnost na hrvatskom jeziku pisana i prilagođena arapskim pismom. Aljamiado književnost je pojava pisanja arabicom na nearapskom jeziku koja je postojala i kod inih južnoslavenskih i ostalih naroda, poput Iranaca, Kurda, Maura u Španjolskoj, Turaka i dr.[1]

Ova književnost predstavlja prve doprinose islamiziranih Hrvata u hrvatskoj književnosti. Javlja se najviše u Bosni i Hercegovini na štokavici i uglavnom na ikavici, te na pismu arabici. Također se javlja u svim krajevima gdje žive Hrvati, a bile su pod osmanskom vlašću. Sadržajno to su većinom pjesme: ilahije, vjerske i pobožne naravi, kaside, poučno moralističke, pa pjesme pritužbenog karaktera, domoljubne te ljubavni stihovi,[1] a od proznih uradaka teološko-pravni spisi, molitve, rječnici i podnesci (arzuhali i mahzari).[2]

Prvi zabilježeni književnik ove skupine je pisac Erdeljac Mehmed koji se 1588.–1589. godine javlja se petrarkistički spjevanim djelom Hrvatska pjesma (Chirvat Turkisi). Iz 16. stoljeća tu je i Nerkezi Muhamed Sarajlija. Iz 17. stoljeća predstavnik je Hadži Jusuf Livnjak koji je pisao pritužbene pjesme, Hasan Kaimija Zrinović (Hasan Kaimija, Hasan Kaimi) iz Sarajeva, prognan u Zvornik, poznat po protumletačkoj pjesmi Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija. Skupini iz ovog stoljeća pripada autor hrvatsko - turskog rječnika u pjesmoredcima, leksikograf Muhamed Hevaji Uskufi koji je djelovao u tuzlanskom kraju. U 18. stoljeću poznato je djelo "Duvanjski arzuhal", zatim pisac Muhamed Velihodžić, Mula Mustafa Bašeskija, Mustafa Ejubović. Javlja se i djevojka iz Sarajeva Umihana Čuvidina u 18. i 19. st., kao i Ilhamija Žepčak i Abdurrahman Sirri.[2] Do austrijskog zauzeća Bosne 1878. sve do zaključenja Berlinskog kongresa ovaj se vid književnosti u Bosni i Hercegovini dosta bogato razvijao. Kasni predstavnik je Hamzo Puzić.[1] Još su vrijedni spomena Ahmed Karahodža, Muhamed-aga Pruščanin, Hasan Mostarac, Mahmud Mostarac i mnogi drugi.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.
  2. 2,0 2,1 Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.