Otvori glavni izbornik
Suze sina razmetnoga, naslovnica knjige Ivana Gundulića iz 1622.

Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

Sadržaj

Društveno-kulturne okolnostiUredi

To je razdoblje snažne protureformacije, kao reakcija na protestantsku reformaciju. U Hrvatskoj, protestantizam nema većih razmjera, javlja se samo u Istri, za razliku od rimokatolicizma koji je široko rasprostranjen na našim prostorima. Zbog toga, hrvatski barok direktno je vezan uz protureformaciju. Osnivaju se isusovačke škole koje šire duh katoličke obnove. Najstarije su osnovane 1607. u Varaždinu, Požegi i Zagrebu. Osim isusovaca, djeluju i drugi vjerski redovi: pavlini te manjim dijelom franjevci.

ZnačajkeUredi

 Podrobniji članak o temi: Barok
Značajke hrvatskog baroka jednake su europskom: kićenost, gomilanje ukrasa, pobožan i uzvišen stil, religiozne teme, želi se izazvati zadivljenost. U književnosti, u koju ponovno ulaze u renesansi zaboravljene religiozne teme, to se očituje u bogatoj metaforičnosti, forma postaje bitnija od samog sadržaja.

KnjiževnostUredi

U hrvatskoj književnosti barok traje tijekom 17.stoljeća. Razvija se više književnih regionalnih krugova, uz vjerske redove: dalmatinsko-dubrovački, kajkavski, slavonski i ozaljski. Dubrovnik ipak ostaje najjače književno središte, u njemu djeluje naš najveći barokni pisac, Ivan Gundulić. U ovom razdoblju, postaje sve aktualniji problem standardnog, zajedničkog hrvatskog jezika.

Književni krugoviUredi

Dalmatinsko-dubrovački krugUredi

Glavni predstavnik ovog kruga je naš najveći barokni pisac, Ivan Gundulić, koji u mladosti, on piše "pjesni tašte i isprazne" (nisu sačuvane) i melodrame (sačuvane samo četiri). Kasnije piše uzorne religiozne poeme, Pjesni pokorne kralja Davida i, poznatije, Suze sina razmetnoga, a vrhunac njegova stvaralaštva je viteški ep Osman.

Uz njega, djeluju i:

Kajkavski krugUredi

 
Spjev "Adrianskoga mora sirena" kojeg je Petar Zrinski objavio 1660. godine
 
Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" Ane Katarine Zrinske tiskanog u Mlecima 1661. godine

Za kajkavski krug, najvažniji je bio isusovac Juraj Habdelić, koji je, od važnijih djela, napisao Zrcalo Mariansko, djelo religiozne i moralističke tematike, crkvenu propovijed Pervi oci našega Adama greh te kajkavsko-latinski rječnik Dictionar.

Ozaljski krugUredi

Za Ozaljski krug karakterističan je jezik koji objedinjuje sva tri narječja. To je kajkavski jezik pomiješan sa čakavskim, štokavskim i ikavsko-ekavskim elementima.
Najvažniji pisci ovog kruga su:

Slavonski krugUredi

Za ovaj krug značajan je isusovac Antun Kanižlić, koji piše ep Sveta Rožalija, pripovijest o svetici iz Palerma.

Djelatnost vjerskih redovaUredi

Kao što je već spomenuto, u vrijeme baroka bila su najvažnija tri vjerska reda: isusovci, pavlini i franjevci. Svi oni dali su svoj doprinos ponajprije jeziku, ali i književnosti tog vremena.

IsusovciUredi

Uz već spomenute isusovce Jurja Habdelića, Ignjata Đurđevića i Antuna Kanižlića, značajniji doprinos dali su:
Juraj Križanić, koji se zalagao za jezik koji je bio mješavina staroslavenskog, ruskog i hrvatskog, i to čakavsko-ikavskog s elementima kajkavštine (sveslavenski jezik)
Bartol Kašić, autor djela Ritual rimski u kojem nudi kao standardni jezik novoštokavsku osnovicu uz udjele ostalih narječja.
Osim njih, važan je i Jakov Mikalja, leksikograf.

PavliniUredi

U Lepoglavi 1582. pavlini su utemeljili filozofsko-teološki studij koji postaje visokoškolska ustanova 1671. Od pisaca, najznačajniji je Ivan Belostenec.
Poznato je i djelo Pavlinski zbornik, zbornik liturgijskih pjesama na kajkavskom, pisan rukom.

 
Simbol isusovačkog reda.

FranjevciUredi

Franjevci književnu i kulturnu djelatnost najviše razvijaju u Bosni, gdje djeluju:

(i drugi).

Znanstvena književna djelatnostUredi

U tom razdoblju nastaje velik broj znanstvenih djela, najviše leksikografskih, zbog problematike standardnog književnog jezika

  • Ivan Lucić piše prvu znanstvenu hrvatsku povijest, na latinskom jeziku, De regno Dalmatiae et Croatiae.
  • Ivan Belostenec, pavlinski redovnik i pripadnik ozaljskog kruga, piše dvojezični kajkavsko-latinski rječnik Gazophylacium.
  • Jakov Mikalja, autor hrvatsko-talijansko-latinskog rječnika Blago jezika slovniskoga i pisac prvog objavljenog hrvatskog pravopisa Ortografija jezika slovinskog
  • Bartol Kašić, čije je najvažnije djelo Institutionum linguae Illyricae, prva hrvatska gramatika, objavljena u Rimu na latinskom jeziku.

Likovna umjetnostUredi

 Podrobniji članak o temi: Likovna umjetnost u Hrvatskoj
Tijekom 17. i 18. st. razvija se bogata kulturna baština. U sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji, a manjim dijelom i u Dalmaciji niču brojna i vrijedna djela barokne arhitekture.

ArhitekturaUredi

GlazbaUredi

Vanjske povezniceUredi