Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.

Nematerijalna baština uredi

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.

Popis nematerijalne hrvatske kulturne baštine uredi

Usmena predaja, izričaji i jezik uredi

Govor uredi


Glazba uredi

Plesovi uredi

Plesovi:[2]

Pjesme uredi

 
Klapsko pjevanje

Pjesme:[2]

Tradicijska glazbala uredi

Glazbala:[2]

Ophodi uredi

Svatovski običaji uredi

  • Bednjanska svadba na bednjanskom govoru

Manifestacije uredi

 
"Picokijada – Legenda o picokima"

Rukotvorstvo, odijevanje, hrana uredi

 
Svitak (svitek) s otoka Krka

Pripremanje tradicijskih jela uredi

Igre uredi

 
Sinjska alka

Liturgijski i pučki običaji uredi

Obrti i umijeća uredi

 
Licitarska srca
 
Batana

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=392486670
  2. a b c HKD Vrila
  3. Boris Hrvatić - Harmonika Triestina
  4. Registar Kulturnih Dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 13. veljače 2023.
  5. HRT Magazin: Dalmatinski veštit upisan u Registar kulturnih dobara RH. Objavljeno i pristupljeno 24. siječnja 2023.
  6. Samoborski "koruzni kruh" dobio status nematerijalnog kulturnog dobra. HRT Magazin. 14. listopada 2023. Pristupljeno 15. listopada 2023.

Vanjske poveznice uredi

   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.