Otvori glavni izbornik

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini

Hrvatska samouprava
pokušaj rješenja hrvatskog pitanja u BiH
Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg
2000.2001. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Hrvatske
Plavom su obojene općine i dijelovi općina koji su proglašeni dijelom Hrvatske samouprave 11. studenog 2000. godine.
Glavni grad Mostar
Jezik/ci hrvatski
Politička struktura pokušaj rješenja hrvatskog pitanja u BiH
Predsjednik
 - 2000. - 2001. Ante Jelavić
Povijest Nakon Daytona
 - uspostavljena 2000.
 - Proglašenje Samouprave 11. studenog 2000.
 - Kraj Samouprave 6. listopada 2001.
 - ukinuta 2001.
Valuta konvertibilna marka
Vremenska zona UTC+1

Na trećem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru donešena je odluka o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH s ciljem da se zaustavi majorizacija i otvori hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom se odbacuje zahtjev da se preispitaju nametnute izmjene Izbornih pravila i propisa koji je podnio hrvatski ćlan Predsjedništva BiH Ante Jelavić. Uoči parlamentarnih izbora u studenome 2000. godine kao odgovor na proces majorizacije koji je kulminirao nametanjem Izmjena izbornih pravila i propisa utemeljen je Hrvatski narodni sabor BiH 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku kao krovna politička institucija Hrvata u BiH. Na utemeljiteskom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH donešena je Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH. Za predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH izabran je tadašnji hrvatski član Predsjedništva BIH i predsjednik HDZ BiH Ante Jelavić.

Promjena vlasti u HrvatskojUredi

 
Promjena etničke slike BiH nakon rata.

Hrvati su najmalobrojniji od tri konstitutivna naroda u BiH s otprilike 17% od ukupnog stanovništva (popis 1991.). Oni su razbacani od sjeverne preko središnje Bosne, ali najveći broj se nalazi u zapadnoj Hercegovini, području zemlje koji se naslanja na dalmatinsku obalu. Grad Mostar, središte Hercegovine, gdje rijeka Neretva dijeli bošnjačku od hrvatske zajednice, bio je središte žestokih borbi između dviju strana tijekom rata 1993. i 1994. godine. Vojska Hrvata u BiH, Hrvatsko vijeće obrane, zadobilo je reputaciju opakosti, a hrvatska je strana gotovo jednostrano okrivljavana za sirovi nacionalizam i ratno profiterstvo kao i za to da su nasljednici bezobzirnog ratnog ustaškog režima. Sedam godina nakon prestanka ratovanja, grad je na obje strane rijeke još uvijek nosio ožiljke rata, što daje za pravo nepopularnom gledištu da su u konfliktu sudjelovale dvije strane.[1]

Hrvati Hercegovine su također bili nepopularni u svijetu zbog potpore vlasti Franje Tuđmana u Hrvatskoj. Smatralo se da su bogati Hercegovci u dijaspori dali nesebičnu pomoć novoj hrvatskoj državi čiji je ministar obrane tijekom rata bio Gojko Šušak, hercegovački Hrvat iz Kanade. Izborna pravila u Hrvatskoj su dopuštala (i još uvijek dopuštaju) Hrvatima koji žive izvan zemlje da glasuju na domaćim izborima, a Tuđmanov HDZ je uvijek mogao računati na većinsku potporu Hrvata iz Hercegovine. Hrvatska država je također osigurala jako potrebna financijska sredstva i bilo je opće prihvaćeno da bi se, ako bude izvedivo, Hercegovci željeli pripojiti Hrvatskoj. Bosanskohercegovački Srbi su željeli isto rješenje - pripajanje Srbiji.[1]

Ovo stanje stvari naprasno je prekinuto 2000. godine Predsjednik Tuđman je umro u studenom 1999. godine, a na parlamentarnim izborima održanim u siječnju 2000. godine HDZ je izgubio vlast u korist koalicije stranaka predvođene SDP-om pod vodstvom Ivice Račana. Predsjednički izbori održani u ožujku rezultirali su izborom Stipe Mesića, nekadašnjeg saveznika koji je postao neprijatelj Tuđmanu i HDZ-u, na mjesto predsjednika. Novi odnos snaga u Zagrebu odmah je započeo distanciranjem od Hrvata u BiH, uskraćujući i financijsku i moralnu pomoć.[1] Ante Jelavić je izjavio da će biti sretan ako smanjenje sredstava namjenjenih HVO-u pomogne gospodarstvu Hrvatske.[2] Na kraju je iznos pomoći Hrvatima u BiH bio jednak onome od programa zaštite vukova.[3]

Dok je međunarodna zajednica kritizirala Tuđmana zbog njegovog angažmana s hercegovačkim Hrvatima, ona je konzistentno ohrabrivala Račana i Mesića da se pobliže zainteresiraju za BiH, ali samo kao za jedinstvenu, multinacionalnu državu.[4][5] Oni su također željeli da HDZ u samoj Hrvatskoj ostane marginaliziran.[1] To je bilo potpuno oprečno situaciji s Srbima u BiH, kojima je u vremenu poslije Miloševića dopušteno da se bliskije povežu s Beogradom. Visoki predstavnik za BiH (OHR) je odobrio Sporazum o posebnim i paralelnim odnosima između SR Jugoslavije i RS-a.[6][1]

Barryjevi amandmaniUredi

 Podrobniji članak o temi: Barryjevi amandmani

Mnogo tjedana prije izbora znao sam da vodstvo HDZ-a planira neku vrstu snažne akcije kako bi se vratila podrška birača koji su apstinirali lokalne izbore u travnju. Pravila OESS-a, kada su donešena, zapravo nisu sadržavala ništa novo. Ante Jelavić je bio taj koji je tražio promjenu pravila. Na kraju mu se nije svidjela promjena, ali pravila su bila uključena u nacrt Izbornog zakona. Ideja je bila da onaj tko brani interese Hrvata ne mora nužno biti HDZ-ov političar, da može biti političar druge stranke, Hrvat iz SDP-a ili čak, idealno govoreći, netko tko nije iz hrvatske zajednice, ali bi pravedno branio prava svih građana. Pokušavamo razviti građansko društvo, građansku državu. To je koncept, koji prevladava u ostatku Europe i koji je potpuno suprotan kolektivističkom pristupu, kojeg njeguju HDZ i druge nacionalističke stranke. Stoga se radi o stvarima koje su dublje od odluke o promjeni pravila.
— W. Petritsch za Jutarnji list[7]

Unutar Federacije BiH, Parlament ima dva doma, Zastupnički dom i Dom naroda. Federalni Dom naroda se bira u županijskim skupštinama i u to vrijeme se sastojao od 30 bošnjačkih, 30 hrvatskih i 12 delegata, koji su predstavljali Ostale. Cilj Doma naroda je izjednačiti predstavnike brojčano slabijih Hrvata unutar bošnjačko-hrvatske federacije, što uporabu veta čini prirodnom. Hrvati su uspješno surađivali s Uredom Visokog predstavnika i bili su hvaljeni zbog svoje kooperativnosti u pitanjima poput povratka izbjeglica. Hercegovina je prihvatila mnogo više izbjeglica nego druga područja. Iznimke su bile: progon Hrvata iz Drvara, Glamoča i Grahova i televizija Erotel, a Hrvati su imali i drugih političkih problema poput povratka hrvatskih prognanika u Republiku Srpsku i neproporcionalno velikog broja Hrvata optuženih za ratne zločine od strane Haaškog suda. Međutim, odnosi između međunarodne zajednice i Hrvata su se počeli pogoršavati kada su hrvatske stranke, osobito HDZ BiH, pokazale spremnost koristiti svoje pravo na veto u Domu naroda Federacije.[8][9]

Razlike između njih su došle do izražaja 2000. godine kada je OESS, pod vodstvom Amerikanca Roberta Barryja, a na prijedlog jednog od njegovih dužnosnika Kare Vollana, promijenio pravila za izbor u Dom naroda Federacije BiH. Detalji o ovome, kao i o ustroju BiH kao cjeline, su gotovo nezamislivo složeni i opskurni. Uistinu samo je međunarodna zajednica mogla izraditi tako nepristupačan i opskuran sustav poput onoga u BiH.[10] Usprkos nepristupačnoj složenosti učinak promjena bio je odstupanje od ključnog načela za najmalobrojniju skupinu kao što su Hrvati - da Bošnjaci biraju bošnjačke delegate, a Hrvati hrvatske u Dom naroda FBiH. To načelo je bilo ugrađeno u Ustavu Federacije BiH. Članak 8 federalnog Ustava (gdje se govori o Domu naroda) propisuje da će "Bošnjačke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajući zastupnici u zakonodavnom tijelu dotičnog kantona". Isto načelo, naime da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike, ugrađeno je i u Ustavu države Bosne i Hercegovine.[11]

Dana 11. listopada 2000. godine, samo jedan mjesec prije općih izbora, voditelj Misije OESS-a Robert Barry u ulozi predsjedatelja Privremenog izbornog povjerenstva promijenio je Pravila i propise i nametnuo prijedlog izbornog zakona koji je odbijen ranije u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako je većina članova PIP-a bila protiv takve odluke, on je u ulozi predsjedatelja presudio i donio takvu odluku. Glavna odredba se nalazila u članku 1212 potpoglavlje B, "Dom naroda Parlamenta F BiH". Izmijenjena odredba glasi: "Svaki izaslanik u kantonalnoj skupštini će dati jedan glas za listu". Svi glasuju za sve, a ne kao ranije da Hrvati glasuju za hrvatske zastupnike, a Bošnjaci za bošnjačke.[12]

Drugim riječima, glavni smisao Doma naroda, predstavljati kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, poništen je ovom mjerom. Dom naroda time postaje samo još jedna verzija Zastupničkog doma, kojeg bira cijela Federacija. Promjene u pravilima načina na koji se biraju same županije također je značilo da hrvatski političari mogu biti izabrani u visoka zakonodavna tijela bez da imaju stvarnu potporu biračkog tijela. Na taj način na funkcije mogu biti postavljeni podobni političari koji ne bi koristili ovlasti koje im je Ustav dao.[12] Po ovim pravilima Hrvati mogu izabrati najviše 11 svojih delegata i bez ikakvog utjecaja na izbor bošnjačkih delegata. Preostalih 19 zastupnika Hrvatima bi izabrali Bošnjaci, koji su osim svoga Kluba delegata u Domu naroda (30) birali i većinu uvećanog Kluba delegata Ostalih (s 12 na 20).[13][12]

Hrvatski narodni saborUredi

Hrvati Bosne i Hercegovine, pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, ovo su nazvali "dekonstituiranjem Hrvata u Bosni i Hercegovini". Kao odgovor na to sazvan je Hrvatski narodni sabor u Novom Travniku, 28. listopada 2000. godine. Za predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora izabran je Ante Jelavić, tadašnji predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani). Usvojena je Deklaracija, koja je proglasila suverenost hrvatskog naroda u BiH, a pogotovo njihovog prava da kao Hrvati biraju Hrvate u političke institucije BiH. Jednoglasno usvojena Deklaracija o pravima Hrvata u BiH, u najkraćem, zahtijeva drugačiji teritorijalni ustroj države BiH.[14]

Po Deklaraciji "suverenitet hrvatskog naroda u BiH je neupitan i neotuđiv; zahtijeva se puna ustavna i stvarna jednakost sva tri suverena i konstitutivna naroda u BiH koja se jedino može ostvariti istovjetnim ustavnim i administrativno-teritorijalnim unutarnjim ustrojem cijele BiH; primjena načela konsenzusa u odlučivanju i paritet u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima tijela i institucija uz nesporno pravo hrvatskog naroda na samostalni izbor zastupnika u Domove naroda (Dom naroda FBiH i BiH) i člana Predsjedništva BiH". Osim Deklaracije jednoglasno je usvojena i odluka o raspisivanju referenduma o Hrvatskom narodnom saboru.[9]

Nakon što je kardinal Vinko Puljić bio prisutan na zasjedanju sabora u Novom Travniku, komentator sarajevskog tjednika Dani ironizirao je Puljića kao "prvog čovjeka Sarajevske katedrale" i "kardinala Herceg-Bosne", dok je njegov sastanak s političkim predstavnicima hrvatskog naroda kvalificiran sintagmom "susretom s vragom". Dakle, budući da se kardinal ne slaže s političkim stavovima novinara iz Sarajeva, on nije samo diskvalificiran kao intelektualac, već je proglašen dioničarom pakla. To je u to vrijeme bila uobičajena praksa sarajevskih (bošnjačkih) medija, koji su se jednostavno natjecali kako bi diskvalificirali sve što ima hrvatsko-hercegovački prefiks. Ako su se Slobodna Bosna, Dani, Dnevni avaz i Oslobođenje razlikovali u mnogim stvarima, bili su jedinstvene u tom stavu. Za njih, svi pripadnici HVO-a su bili ustaše i ratni zločinci. HDZ je zločinačka organizacija, a franjevci su klerofašisti.[15]

Izbori u studenom 2001.Uredi

U Bosni i Hercegovini, 11. studenog 2000. godine održani su parlamentarni izbori. Neovisno, od izbora Hrvatski narodni sabor je organizirao referendum o hrvatskim pravima, proglašen nezakonitim od strane OESS-a. Na referendumu su pitali: "Trebaju li Hrvati imati svoje političke, obrazovne, znanstvene, kulturne i druge institucije na čitavom području Bosne i Hercegovine?". Prema HDZ-u, više od 70% registriranih Hrvata u BiH sudjelovalo je na glasovanju, a gotovo 99% podržalo je pitanje na referendumu.[16] Na izborima, pobjednici u svim dijelovima BiH bile su one stranke koje su međunarodni administratori u BiH smatrali "nacionalističkim". Vodeća bošnjačka stranka, SDA, objavila je 5. prosinca 2000. da će surađivati s SDS-om i HDZ-om na određenim nivoima vlasti. U isto vrijeme, predstavnici SDP-a počinju lobirati među opozicijskim stranakama za uspostavljanje Demokratske alijanse za promjene.[17] Međunarodni administratori u BiH, osobito Thomas J. Miller (veleposlanik SAD-a) i Graham Hand (veleposlanik UK-a) su jasno dali do znanja da favoriziraju političke stranke koje nisu pobijedile na izborima.[12]

11. prosinca, HDZ je uvjetovao sudjelovanje u provedbi rezultata izbora od strane Privremenog izbornog povjerenstva (PIP) povlačenjem novih pravila o izborima zastupnika (Barryjevi amandmani) u Domu naroda Parlamenta Federacije, a trojka Alijanse za promjene (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka za Bosnu i Hercegovinu i Nova hrvatska inicijativa) poziva manje stranke da joj se pridruže.[18] 15. prosinca visoki predstavnik tvrdi da Hrvatski narodni sabor (HNS) ne može donositi zakonske odluke za Hrvate u BiH, a sutra na konstituirajućoj sjednici u Tuzli, iz HNS-a poručuju da su sve njegove odluke obvezujuće za hrvatske predstavnike na svim nivoima vlasti u BiH.[19] HNS je odbio odluku OESS-a, koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda. Hrvati ne žele prihvatiti koncept jedan čovjek - jedan glas. Jedan od zaključaka sjednice kaže da će Alijansa za promjene "biti nezakonita i potpuno nelegitimna i kao takva ne može vladati na teritoriju s hrvatskom većinom".[20] Silajdžićeva SBiH je za sudjelovanje u Alijansi tražila od OHR-a da bude spreman kazniti one koji opstruiraju povratak izbjeglica, implementaciju odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda i usvajanje zakona iz oblasti ekonomske reforme na državnom nivou. 20. prosinca, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch im je odgovorio kako ne može preuzeti odgovornost za provedbu mirovnog procesa od lokalnih vlasti, ali je naglasio kako bi brzo osnivanje konstruktivne koalicijske vlade poslalo pozitivan signal međunarodnoj zajednici da je brži napredak moguć u BiH.[21]

2. siječnja 2001., Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je kako je hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić pokrenuo predmet pred ovim tijelom u kojem propituje promijenjena Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva i ovlasti Izbornog prizivnog potpovjerenstva o smjeni izabranih dužnosnika.[22][23] 11. siječnja, Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, donosi povijesnu Odluku o osnivanju ustavnih povjerenstava u oba entiteta, koja će štititi interese svih triju naroda i ostalih u BiH. Odluka je donsena kao privremeno rješenje dok se odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnih naroda u potpunosti ne provede.[24][25][26] Predstavnici deset političkih stranaka (SDP, SBiH, NHI, Bosanska patriotska stranka, Republikanska stranka, Građanska demokratska stranka, Hrvatska seljačka stranka, Stranka umirovljenika Federacije, Liberalna demokratska stranka i Demokratska stranka umirovljenika) ​​formalno su stvorili tzv. Demokratsku alijansu za promjene, 13. siječnja.[27] Ante Jelavić je smatrao kako je Alijansa koalicija bošnjačkih stranaka jer od svih hrvatskih stranaka uključuje samo NHI i HSS, koji nemaju niti 5% potpore hrvatskih birača, a ustavnim povjerenstvima je zamjerio što ih imenuje visoki predstavnik i donosi konačnu odluku, ako to ne urade povjerenstva.[28]

U intervjuu sarajevskom dnevniku, 14. siječnja, Ante Jelavić je rekao da se vlast u većinski hrvatskim županijama neže uspostaviti sve dok Ustavni sud ne donese odluku, koja se odnosi na Pravila i propise PIP-a.[29][30] Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, 15. siječnja, izabrano je njegovo vodstvo iz redova Alijanse. Zastupnici HDZ-a u znak prosvjeda napustili su sjednicu. Ivo Andrić Lužanski, visoki dužnosnik HDZ-a i predsjednik FBiH izjavio je kako sjednica označava "početak kraja Federacije BiH".[31][32] 16. siječnja, nakon konzultacija s članovima Predsjedništva BiH, predstavnici SDP i SBiH kazali su kako Alijansa neće podržati Martina Raguža (HDZ) da nastavi biti predsjedavajući državnog Vijeća ministara. Ante Jelavić kazuje novinarima kako HDZ neće bojkotirati proces formiranja vlasti. 17. siječnja, Marko Tokić, visoki dužnosnik HDZ-a, rekao je kako će stranka privremeno obustaviti svoj rad u Parlamentu Federacije.[33][34][35] Na sastanku s visokim predstavnikom, 25. siječnja, Ante Jelavić uvjerava visokog predstavnika da HDZ ne želi stvoriti treći entitet u BiH.[36]

Odluka Ustavnog sudaUredi

31. siječnja, Ante Jelavić, predsjednik HDZ-a, šalje otvoreno pismo visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu, obavještavajući ga da u potpunosti podupire provedbu odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na čitavom teritoriju BiH i upozorivši da će njegova stranka sudjelovati u formiranju vlade tek nakon što Ustavni sud odluči o promjenama Privremenog izbornog povjerenstva (Barryjevi amandmani) koja uređuju izbor zastupnika u Domu naroda Federacije i odluci Izbornog prizivnog potpovjerenstva iz studenog u kojoj je HDZ-u oduzeto deset mandata u županijama.[37][38] 1. veljače, izaslanstvo Hrvatskog sabora posjetilo je Sarajevo kako bi istražilo položaj Hrvata u BiH. Članovi delegacije obećali su kako se neće miješati u unutarnje političke procese u BiH.[37]

2. veljače, Ustavni sud BiH je donio presudu na temelju žalbe, koju je podnio Ante Jelavić protiv promjena izbornog zakona.[39] Sud je odlučio da, kazano riječima samog visokog predstavnika, "odredbe Pravila i propisa PIP-a o proceduri izbora federalnog Doma naroda, budući da su sastavljeni sukladno međunarodnom mandatu OESS-a, nisu predmet o kojem može odlućivati Sud". Drugim riječima, sud je odlučio da nema nikakve moći oboriti odluku koju donese OESS.[12] 4. veljače, glasnogovornici OHR-a su poručili kako je visoki predstavnik razočaran pismom Ante Jelavića jer ne odražava ozbiljnost situacije i poziva HDZ da odmah započne provedbu rezultata izbora te da časno i aktivno prihvati odluku Ustavnog suda.[40]

6. veljače, Ante Jelavić, hrvatski član Predsjedništva BiH, optužio je američkog i britanskog veleposlanika u BiH za miješanje u unutarnje stvari države u kojoj su akreditirani kao diplomati. Jelavić je optužio britanskog veleposlanika Grahama Handa za "ugrožavanje konstitutivnog položaja institucija naše zemlje".[41] "Oni su prekoračili svoj mandat izražavajući otvorenu podršku socijaldemokratima i vršeći pritisak na druge stranke", rekao je Jelavić. Na multietnički SDP se uistinu gledalo kao na sredstvo kojim će se stranke s nacionalnim predzankom zbaciti s vlasti.[12] Srpski član Predsjedništva, Živko Radišić, također je prigovorio, predlažući da se dvojici veleposlanika oduzmu vjerodajnice. Nekoliko dana poslije, Radišić je rekao da je njegova izjava izvađena iz konteksta.[42] Promatrači Britanske helsinške skupine za ljudska prava (eng. British Helsinki Human Rights Group, skr. BHHRG) bili su u mogućnosti potvrditi da Amerikanac Thomas J Miller doista uživa nadmoćan status u političkom životu BiH. Njegove izjave su se prenosile gotovo svakodnevno u lokalnom tisku kao da je on osoba, koja uistinu vodi zemlju.[12] Na redovitoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH, odbačena je kandidatura HDZ-ovog Martina Raguža za mjesto predsjedatelja Vijeća ministara. OHR je opet kritizirao nedostatak spremnosti HDZ-a da sudjeluje u formiranju vlasti nakon odluke Ustavnog suda o ovlastima OESS-a u BiH.[42]

Upozorenje Visokog predstavnikaUredi

7. veljače, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je imenovao članove ustavnih komisija entitetskih parlamenata u Federaciji i RS-u,[43] a odluka se tiče i HDZ-a:[44]

Neće ostati neprimijećeno da ni u jednoj od ove dvije komisije nema predstavnika HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice). Razlog za to je vrlo jednostavan: uprkos brojnim zahtjevima upućenim HDZ-u da dostavi imena kandidata za ove važne organe, čiji je zadatak da osiguraju prava konstitutivnih naroda, HDZ nije ispunio svoju obavezu da brani interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Čini se da ovoj stranci nije stalo do zaštite hrvatskih interesa u Federaciji i BiH kao cjelini. Zbog toga su hrvatska mjesta u komisijama popunjena Hrvatima iz drugih stranaka.

Visoki predstavnik je zapanjen kontrastom između HDZ-ove retorike o potrebi za odbranom interesa hrvatskog naroda i ponašanja koje ta stranka pokazuje kada uistinu dođe do odbrane tih interesa. A to je ništa drugo do nebriga prema hrvatskom narodu u BiH. Ne samo da HDZ odbija da učestvuje u ustavnim komisijama; stavise, on gazi dostojanstvo najvišeg suda u Bosni i Hercegovini - Ustavnog suda - i ignorira volju svog biračkog tijela time što odbija da učestvuje u formiranju Doma naroda FBIH. Ukratko, HDZ okreće leđa svojoj obavezi da štiti interese Hrvata BiH. Visoki predstavnik cijeni činjenicu da, izvan HDZ-a i njegovih satelitskih stranaka, postoje i drugi Hrvati, koji su istinski spremni da aktivno rade u interesu Hrvata BiH i njihovih budućih generacija.

11. veljače, sarajevske dnevne novine nagađaju da će na svojoj sljedećoj sjednici (zakazanom za 3. ožujka), Hrvatski narodni sabor odlučiti o stvaranju međužupanijskog i međuopćinskog vijeća kojeg bi činile županije i općine s hrvatskom većinom.[45] U članku napisanom za zagrebački Jutarnji list, 12. veljače, visoki predstavnik je kritizirao politiku HDZ-a rekavši da igraju na kartu straha i rade protiv Hrvata.[46][47] Optužio je HDZ da uporno odbija suradnju i ispunjavanje ustavne obveze za koju je biran, a to je sudjelovanje u vlasti, nazvavši navodne HDZ-ove razloge za nastojanja da sruši BiH na koljena patvorenim i štetnim.[48]

HDZ tvrdi da ne može prihvatiti izmjenjena Pravila i propise Privremenog izbornog povjerenstva (PIK) na temelju kojih se osniva Dom naroda. Taj argument ne stoji. Prvo, HDZ je ­ kao i svaka druga stranka koja ulazi u izbornu [u[trku] potpisao deklaraciju o poštivanju Pravila i propisa PIK-a i Daytonskog mirovnog sporazuma. Drugo, unatoč novim Pravilima i propisima PIK-a, HDZ bi najvjerojatnije imao većinu od 30 Hrvata u federalnom Domu naroda, što bi omogućilo blokiranje svih zakona koje smatra štetnim po interese svojih birača. I treće, izbori u studenome su bili posljednji izbori koji su provedeni sukladno Pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva. Slijedeći će se održati sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, na koji se već dugo čeka. Kada bi zastupnici iz redova HDZ-a zauzeli svoja zastupnička mjesta te se uključili u proces donosenja ovog zakona, HDZ bi mogao osigurati da taj zakon zadovolji i njihove interese. Čelništvo HDZ-a iskazalo je prezir prema Ustavnom sudu BiH. HDZ je obećao da će poštivati odluku ovog Suda u svezi s Pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva, kao i s odlukama koje je donijelo Izborno prizivno potpovjerenstvo, te da će poceti provoditi izborne rezultate nakon donošenja sudske odluke. Sud je 2. veljače odlučio da nema ingerencije, HDZ tu odluku nije poštivao. To je očigledna obstrukcija tvrdolinijaških članova HDZ-a.

Ustavni sud u svakoj državi predstavlja najviši sud, a njegove su odluke konačne i obvezujuće. Odluka tog suda odbačena je tek nekoliko dana nakon mog sastanka sa gospodinom Jelavićem i njegovim savjetnicima, koji je trajao dulje od dva i pol sata, a na kojem je Jelavić obećao da će poštivati ovaj Sud, te početi surađivati u uspostavi vlasti i izabranih skupština. To je odmah prekršio. Moj Ured je više puta zahtijevao od HDZ-a da predloži zastupnike za nova multietnička Ustavna povjerenstva. Ta će parlamentarna povjerenstva pregledati sve zakona prije nego oni budu dostavljeni parlamentima na usvajanje, te će time osigurati da njima ne vrši diskriminacija nijednog od konstitutivnih naroda ili skupine Ostalih. HDZ nije dostavio prijedloge svojih kandidata. Moje osoblje i ja nekoliko smo puta telefonski razgovarali s više dužnosnika HDZ-a, te produljili rok. HDZ nas je tada izvijestio da neće predložiti niti jednog kandidata. Time je odbačena mogucnost da se njihov glas čuje i u Ustavnom povjerenstvu RS-a.

Optužio je HDZ da je prevario vlastite birače.[49] Podcrtao je da neće biti trećeg entiteta, kazavši da bi međunarodna zajednica odmah zapečatila i sankcionirala svaki samoproglašeni treći entitet. Po njemu, treći entitet bi isključio Hrvate koji žive u središnjoj Bosni, Republici Srpskoj i Sarajevu, a Hrvatima treba čelništvo koje bi uočilo te činjenice.[50] Poslao je poruku Hrvatima rekavši da imaju sigurnu budućnost u BiH i da bez njih nema BiH, na kraju istaknuvši da je međunarodna zajednica donirala nekoliko stotina milijuna dolara za obnovu kuća i života Hrvata.[51] Ante Jelavić je rekao kako će Hrvati promijeniti svoju politiku u BiH i zaprijeto "šokterapijom" za BiH. Jelavićev stranački kolega, Zoran Tomić je rekao kako HDZ razmatra mogućnost odcjepljenja iz Federacije BiH. OHR je poslao pravno mišljenje odlazećem Domu naroda FBiH i županijskim skupštinama, pojašnjavajući da se federalni Dom naroda može uspostaviti čak i ako nema potrebnog broja delegata.[52]

Alijansa za promjeneUredi

Na općinskim izborima 2000. godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine po prvi put pobjedu nisu odnijele nacionalističke. Dva mjeseca nakon izbora, konstituirana je vlast u Federaciji BiH. Deset političkih stranaka Federaciji BiH, članice Demokratske alijanse za promjene (DAP), usvojile su dokument o međusobnim stranačkim obavezama, prioitetnim pravcima djelovanja i operativnom planu rada. Pored SDP-a BiH kao liderske stranke, u DAP-u su još bile: Stranka za Bosnu i Hercegovinu Harisa Silajdžića i Nova hrvatska inicijativa Krešimira Zubaka, te niz malih stranka poput Stranke umirovljenika, Liberalno-bošnjačke stranke, Građansko-demokratske i slično. Drugim riječima, izvan Alijanse za promjene nalazile su se nacionalističke stranke: HDZ BiH i SDA , koje su prvi put nakon 10 godina izgubile koalicijsku parlamentranu većinu, a time i mogućnost da se pojave u novoj vlasti. Hrvatima je bilo nezamislivo da ih prestavlja Nova hrvatska inicijativa, stranka koja je u Parlamentu FBiH osvojila samo dva mandata (HDZ BiH je osvojio 25 mandata) i koja nije pobijedila u nijednoj županiji (HDZ BiH je pobijedio u tri većinske hrvatske županije i dvije mješovite, a bio je zastupljen i u ostalim županijama).[53]

Dana 2. i 3. veljače 2001. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je žalbu dopunjene s prijedlogom privremene mjere koju je podnio hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić protiv izmjena Izbornih pravila i propisa (tim promjenama mnogobrojniji Bošnjaci u županijskim skupštinama mogu birati izaslanikr iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH) s obrazloženjem da nije nadležan u navedenom predmetu.Navedena odluka Ustavnog suda BiH koja je donešena preglasavanjem pet naspram četri uz potporu trojice stranih sudija i izdvojena mišljenja četvorice domaćih sudija bila je radikalan udar na ustavno-pravni položaj hrvatskog naroda koja je omogućila njihovu diskriminaciju u FBiH i BiH.

Međužupanijsko-međuopćinsko vijećeUredi

Kao odgovor na to, na trećem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3.ožujka 2001.godine u Mostaru donešena je odluka o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremeni oblik Hrvatske samouprave u BiH i Platformu o demokratskoj i samodrživoj BiH navodeći kao dva izvora svoje legitimnosti rezultate referenduma, održanog 11. studenog 2000. godine i neustavnu prirodu OESS-ovih izmjena Izbornih pravila i propisa. Međužupanijsko-međuopćinsko vijeće, kao oblik privremene hrvatske samouprave uspostavljeno je kao oblik samozaštite hrvatskog naroda od svih nasrtaja na njegova prava i slobode, kao i trajno štetnih posljedica djelovanja vlasti uspostavljenoj protivno njegovoj demokratski izraženoj volji u BiH, ističe se u zaključcima Hrvatskog narodnog sabora.[54]

Tu odluku o uspostavi privremene Hrvatske samouprave i sve zakonske propise njezina privremenog Zakonodavnog vijeća Hrvatski narodni sabor bi povukao u roku od 15 dana ako bi se ispunili uvjeti Hrvatskog narodnog sabora u skladu s ustavima BiH i Federacije BiH koji jamče ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda BiH. Uvjeti su bili: obvezivanje političkih partnera iz reda druga dva naroda da će poštovati izbornu volju hrvatskog naroda kao sebi jednakoga i Ustavom zajamčene ravnopravnosti, te da će poštivati načela pariteta rotacije i konsenzusa. Međunarodna administracija treba se obvezati da će povući protuustavnu odluku o načinu izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta BiH i Federacije BiH, jamčeći ustavno izraženo načelo samostalnog izbora u tijela nacionalnog zastupanja te da se obveže poštovati način glasovanja u Domu naroda sa svim zaštitnim jamstvima za svaki narod, kao i na poštivanje slobodno izražene volje na demokratskim izborima. Politički partneri u Bosni i Hercegovini i Međunarodna zajednica u predviđenom roku od 15 dana nisu udovoljili navedenim uvjetima koji su sukladni ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, sve odluke o uspostavi privremene Hrvatske samouprave, Hrvatski narodni sabor proglasio je punovažnim.[9]

Samoraspuštanje Hrvatskog vijeća obraneUredi

Hrvatski narodni sabor obvezuje i civilnog zapovjednika hrvatske vojne komponente da donese odluku o načinu funkcioniranja HVO-a u prijelaznom razdoblju, utvrđujući da je HVO nastao temeljem prava naroda na samoobranu i legitimnog političkom voljom hrvatskog naroda u BiH. U tom kontekstu Sabor prihvaća uspostavu zajedničke obrambene politike za BiH s jamstvom očuvanja hrvatske sastavnice. U Platformi za demokratsku i samoodrživu BiH govori se o potrebi preoblikovanja unutarnjeg ustroja BiH u federalnu republiku BiH koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima te istovjetnim načinima zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Federalnim jedinicama pripale bi sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene-prenesene na zajedničke institucije federalne republike BiH. U tom dokumentu također se govori o načinu konstituiranja nacionalnih vijeća, parlamentarnih institucija, te sudske vlasti, a upućuje se poziv predstavnicima druga dva konstitutivna naroda, kao i potpisnicama Daytonskog sporazuma, Vijeću sigurnosti UN-a i visokom predstavniku za žurno očitovanje i sazivanje međunarodne konferencije o BiH u najkraćem roku.[9]

 
Postrojenje postrojbi HVO-a, 11.5.2001. godine, kojim se daje puna podrška Hrvatskoj samoupravi

Nakon formiranja Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave prioritet u političkom djelovanju daje se zaustavljanju procesa majorizacije prema Hrvatima u BiH. Na temelju zaključaka trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH po pitanju obrambene politike u BiH donešene su odluke u pravcu državnog dimenzionaranja obrane i borbe za osiguranje hrvatske vojne satavnice u zajedničkom obrambenom sustavu BiH. Najprije su vojnici hrvatske komponente Vojske Federacije BiH sa svojh odora, sukladno Jelavićevoj objavi da Federacija BiH više ne postoji, skinuli obilježja tog entiteta, zamijenivši ih državnim obilježjima BiH. Nakon toga, nekoliko je zapovjedništava velikih vojnih jedinica Hrvatskog vijeća obrane, a prije svih, Prvi hrvatski gardijski zbor Vojske Federacije BiH sa sjedištem u Mostaru objavio otkazivanje poslušnosti nelegalnom i neligitimnom ministru obrane Miji Aniću. Dana 27. ožujka 2001. godine, Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje, uz obećanje da će svakog mjeseca dobivati po 500 konvertibilnih maraka novčane nakande. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne. Pritisnut nemogućnošću isplate obećanih naknada i teškim socijalnim statusom raspuštenih vojnika i časnika, dio vojno-političkih struktura u HDZ počinje se dogovarati sa tadašnjim federalnim ministrom obrane Anićem o povratku vojnika u vojarne. Nakon takvog razvoja situacije dva generala HVO-a koja su provela odluku o samoraspuštanju HVO-a, sastaju se s Anićem i potpisuju sporazum o povratku raspuštenih vojnika i časnika u vojarne. Kao posljedica političkog neposluha pripadnika HVO na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede. Povratkom u vojarne svih pripadnika HVO-a politička borba nastavila se na drugim područjima.[55]

Djelovanje u policiji i carini, sukob s OHR-omUredi

Istodobno politički djelujuči na podrčju obrane kao i na drugim područjima, Hrvatska samouprava pokrenula je akciju u policijskim i carinskim organima, kao drugim bitnim stupovima državne moći. Među carinicima i policajcima organizira se potpisivanje potpore Hrvatskoj samoupravi. Od svih policajaca i carinika tada je zatrežena pismena potvrda podrške Hrvatskoj samoupravi i Hrvatskom narodnom saboru, što je većina službenika i učinila. Ovo potpisivanje peticije mnoge je administrativne dužnosnike u policiji i carinskoj službi, odlukama nadležnih organa Federacije BiH BiH i Međunarodne zajednice stajalo zaposlenja. Iako je većina policijaca potpisala spomenutu lojalnost, u radu policijskih i carinskih organa nije se ništa posebno promijenilo i oni su u svim segemntima ostala u državno-pravnom sustavu Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine, tako da je posljedica ovih odluka bila samo gubitak još nekoliko radnih mjesta.[55]

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine se sukobljava i s OHR-om. Ta stranka, po proglašenju Hrvatske samouprave, objavljuje da odluke Visokog predstavnika više neće poštovati. Na kraju, može se izvesti zakljačak, da, jedino, u čemu je HDZ BiH ostao dosljedan kada je u pitanju razdoblje Hrvatske samouprave, jeste, upravo, odnos s Međunarodnom zajednicom. HDZ BiH nije priznao odluke o smjeni stranačkih dužnosnika, a na sedmom je stranačkom saboru ponovno, protivno odlukama Visokog predstavnika, iste ljude izabrao u središnjim stranačkim tijelima. Kako je Međunarodna zajednica ostala pri ovom stavu, a HDZ nije izvršio promjene u svom vrhu odnosi među njima su potpuno zahladili.[55]

Hercegovačka banka i kraj SamoupraveUredi

U Federaciji BiH, 2001. godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a, 6. travnja 2001. godine, su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke. Snage SFOR-a i federalne policije tenkom su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Nezamislivo je da se tako u demokratskom svijetu uništi jedna banka, da se imovina banke, nekih 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac jednostavno odnese. Visoki dužnosnici SFOR-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo. Državna agencija za bankarstvo Bosne i Hercegovine je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Kako povici na banku nisu prestajali, angažirana je i jedna ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta. Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj. Banka koja je bila srce hrvatskog gospodarstva i hrvatskog napretka u Bosni i Hercegovini otišla je u stečaj, a 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji.[56]

Nakon udara na Hercegovačku banku, Međunarodna zajednica i Vlada Federacije BiH priprema udar na javna poduzeća koja su, prema mnogima, bila značajan izvor prihoda Hrvatske samouprave. Akciju preuzimanja javnih poduzeća započinje provoditi nova federalna vlada. HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor žestoko su se suprostavili i imenovanju novih upravnih odbora u javnim poduzećima na područjima s hrvatskom većinom, koja su u nadležnosti Federacije i čija je nova rukovodstva imenovala federalna Vlada. Budući da je HDZ objavio da ne prizanje novu vlast, a ni bilo koju njezinu odluku, stari upravni odbori imenovani od HDZ-a odbili su se povući, a poslovodstva poduzeća koje je očekivala također su se izjasnili protiv novih upravnih odbora. Nekoliko tjedana trajala je takva situacija, a onda su novi upravni odbori, koristeći zakonska uporišta i odluke nadležnih sudova zasjeli na svoja mjesta u javnim poduzećima, te imenovali nova poslovodstva.

Na sedmom izvanrednom stranačkom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, održanom 6. listopada 2001. godinu Mostaru, faktički je objavio kraj Hrvatske samouprave. Jelavić je tada kazao da je Hrvatska samouprava bila politički odgovor da se zustavi proces majorizacije Hrvata u BiH te da se otvori hrvtsko pitanje u Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju, što god Hrvatska samouprava bila, njome je otvoren problem majorizacije Hrvata u FBiH i BiH odnosno hrvatsko pitanje u BiH iako je bilo i negativnih posljedica u gospodarsko.socialnoj sferi.

Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio Ante Jelavić, tadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili Zdravko Hrstić (HSPBiH), Ante Pašalić (HKDUBiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).[14]

Hrvatski narodni sabor je donio Deklaraciju o pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini, odluku o uspostavi Međužupanijskog - međuopćinskog vijeća kao oblike privremene Hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini, Platformu za demokratsku i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu i mnoge druge odluke te je pozivao Međunarodnu zajednice na očitovanje i sazivanje međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini u najkraćem roku.

Neprihvaćanje nelegalne i neligitmne vlasti "Alijanse" u Federaciji BiH i državi BiH, hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog nardnog sabora BiH potvrdile su i ne uključivanjem u postupak izbora izaslanika u Dom naroda F BiH i BiH i na taj način ne prihvaćajući nametnute izmjene Izbornih pravila i propisa u BiH. Hrvatski zastupnici iz političkih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeni predsjednikom Antom Jelavićem nakon što su u federalnom i državnom parlamentu izabrana Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH u čijem sastavu su bili nelegalni i neligitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, nastavili su političku borbu sudjelujući u radu zastupničkih domova Parlamenata FBiH i BiH.

U prvoj polovici 2002.godine HDZ BiH i hrvatske političke stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor BiH ne potpisuju tkz. Sarajevski sporazum[57]kojeg je nakon toga u ime Hrvata u BiH potpisao predstavnik protuhrvatske Alijanse za promjene Krešimir Zubak na temelju kojega je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch nametnuo amandmane[58] na Ustave etniteta ukidajući mehanizme federalizma i konsocijacijcske demokracije u zakonadavnim i izvršnim tijelima vlasti, kojim je izvršio radikalan ustavno-pravni udar na štetu Hrvate kao konstitutivnog naroda i tako omogućio njihovu majorizaciju u F BiH i BiH.

Navedeni radikalan ustavnopravni zahvat koji je vrhunac doživio nametanjem Izmjena Izbornog zakona BiH i Petritsch-ovih amandmana na Ustav FBiH je najveća zapreka ostvarenju ustavne i stvarne jednakopravnosti Hrvata u FBiH i BiH.

Srodni članciUredi

Unutarnje povezniceUredi

LiteraturaUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 BHHRG 2001., str. 3.
  2. Jutarnji list - 12. prosinca 2000. - Ante Jelavić - Bit ću sretan ako smanjenje sredstava namjenjenih HVO-u pomogne gospodarstvu Hrvatske pristupljeno 21. prosinca 2018.
    ""I do understand that, in a difficult financial situation, the Croatian Government must save from the new budget. We are happy if 100 million Kunas, which is as much as they will save at the HVO expense, will help the Croatian economy", Ante Jelavic, the Croat member to the BiH Presidency, briefly commented on the Croatian Government's decision to reduce the originally planned 150 million Kunas for the assistance to the HVO (which is twice as little as this year's 300 million) to 50 million Kunas in the last budget cut.
    "Everyone in Croatia looks at us as at a great burden. Why doesn't anybody see the amount of capital that Croatia draws annually from BiH, the only country with which Croatia achieves a surplus in the exchange of goods? From 1995 to 2000, Croatia exported goods to BiH in the amount which is 5 billion higher than the amount of its import from BiH. In the first 9 months, when the exchange stagnated due to the lack of any trade agreement, Croatia, in its exchange with BiH, achieved a surplus amounting to 380 million dollars", Jelavic said.
    Miroslav Prce, the FBiH Minister of Defense, says that they have been, for quite some time now, aware that the Federation could not support such a big army, so they initiated two 15% reductions themselves. But not even that will do. "Our goal is to become independent. In the talks with the Prime Minister Racan and his ministers, on the eve of the preparation of the original draft budget, we had their great understanding. The amount for the HVO was to be reduced by 50%, but Croatia intended to help with taking care of demobilized soldiers with the amount of 100 million Kunas. Unfortunately, in the final version the amount came down to 15 million Kunas", Prce said."
  3. Slobodna Dalmacija - 21. prosinca 2000. Pomoć Hrvatima u BiH jednaka kao i program zaštite vukova! pristupljeno 21. prosinca 2018.
    ""Some people have estimated that the amount allotted from the Croatian Budget for the "save the wolves" protection program and the amount earmarked for Croats in BiH will be approximately the same. However, if the wolves from the protected zone in the Republic of Croatia keep slaughtering the sheep here, the BiH Croats will be at huge loss, as opposed to the wolves. Well, what can you do? Croats are national (some say nationalist), and the wolves are international.""
  4. OHR - 5. siječnja 2000. - Izbori u Hrvatskoj pristupljeno 13. prosinca 2018.
    "Ucestvovanje konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine na izborima druge zemlje bez dogovora izmedju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavlja anomaliju koja zabrinjava Visokog predstavnika.
    Ured visokog predstavnika ce u predstojecim izborima ove godine, blisko saradjivati sa Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik zahtijeva od odgovarajucih vlasti da osiguraju da se ovakve nepravilnosti ne ponove"
  5. OHR - 11. veljače 2000. - Zajednička izjava Ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonina Picule i Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha pristupljeno 5. prosinca 2018.
    "Ministar vanjskih poslova i Visoki predstavnik su obecali da ce ostati u tijesnoj vezi u pogledu sirokog opsega pitanja. Naglasili su svoju privrzenost postivanju cinjenice da Daytonski i Pariski sporazum priznaje Hrvate BiH kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, kao i legitimitet njihovog kulturnog identiteta. Ministar vanjskih poslova je istakao opredjeljenje svoje vlade da postuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zelju za tijesnom suradnjom sa drzavnim institucijama, te je u potpunosti prihvatio koncept odgovornosti koji je uspostavio Visoki predstavnik."
  6. Tanjug, 6. lipnja 2001.
  7. OHR.int - Intervju u Jutarnjem listu s Wolfgangom Petritschom: Jelavić je izabran, neka sada započne raditi za svoje birače 28. studenog 2000., pristupljeno 21. prosinca 2018.
    "Many weeks before the elections I knew that the HDZ leadership was planning a sort of a strong action to restore the support of the voters who abstained from the local elections in April. The OSCE rules, when they were passed, actually contained nothing new. Mr. Ante Jelavic was the one who requested a change of the rules. He did not like the change eventually, but the rules were included in the Draft Election Law. The idea was that one who defends the Croats' interests does not necessarily have to be an HDZ politician, that it can be a politician from another party, a Croat from the SDP, or even, speaking in ideal terms, someone who is not from the Croat community but would equitably defend the rights of all the citizens. We are trying to develop a civic society, a civic state. It is the concept that prevails in the rest of Europe and which is completely opposite to the collectivist approach nourished by the HDZ and other nationalist parties. Therefore, this is about the things that are deeper than the decision on the change of the rules."
  8. BHHRG 2001., str. 4.
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 Herceg-Bosna.org Međunarodna zajednica i bosanskohercegovački Hrvati
  10. Uredski memorandum OESC-a od 16. lisopada 2000. Samo vrlo mali broj dužnosnika, čak i u samom OESS-u, u potpunosti je razumio ova pravila. Slijedi jedan odlomak iz memoranduma u kojem se izlažu nova pravila:
    "Za svaku županiju, broj stanovništva prema popisu iz 1991. godine se dijeli brojem mjesta dodijeljenih županiji prema Članku 1203, par. 1. i 2. Pravila i Propisa. Dobiveni broj se naziva županijska kvota. Cjelokupni broj stanovnika svakog konstitutivnog naroda se dijeli cjelokupnim brojem mjesta tog konstitutivnog naroda u Federaciji. Dobiveni brojevi se nazivaju koeficijentima konstitutivnih naroda. Cjelokupni broj stanovnika Federacije se dijeli cjelokupnim brojem mjesta iz svih županija (80). Dobiveni broj se naziva prosječni koeficijent. Koeficijent konstitutivnog naroda se dijeli prosječnim koeficijentom. Dobiveni broj se naziva kvotom konstitutivnog naroda. Županijska kvota se množi kvotom konstitutivnog naroda i dobiveni broj se naziva kombiniranom kvotom županije i konstitutivnog naroda."
  11. Vlada FBiH - Ustav Federacije BiH
    "Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu razmjeran je nacionalnom sastavu pučanstva kantona. U okviru tog broja, postotak bošnjačkih, hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, što je više moguće, postotku bošnjačkih, hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu dotičnog kantona. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan izaslanik drugog naroda iz svakog kantona koji imaju barem jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, a ukupni broj izaslanika Bošnjaka, Hrvata i drugih bit će u skladu sa člankom IV. A. 6.
    Bošnjačke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajući zastupnici u zakonodavnom tijelu dotičnog kantona."
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 BHHRG 2001., str. 5.
  13. Slobodna Dalmacija - Hrvatske zastupnike biraju Bošnjaci i Srbi listopad 2000.
  14. 14,0 14,1 HRT.hr Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
  15. Slobodna Dalmacija - 14. prosinca 2000. Petar Miloš: Dioničari pakla pristupljeno 21. prosinca 2018.
    "However, this would not be a big deal if this were only a whim of one journalist. However, this is a common practice of the Sarajevo (Bosniac) media, which are simply competing to disqualify everything that has a Croat-Herzegovinian prefix. If 'Slobodna Bosna', 'Dani', 'Dnevni Avaz', 'Oslobodjenje' differ in many things, they are unique on this point. For all of them, all HVO members are ustashas and war criminals. HDZ is a criminal organization, friars are clerical fascists. Also, they keep asking Ratko Peric, the Mostar-Duvno Bishop and Vinko Puljic, the Cardinal, where their souls will end up in the other world, accusing them for the sins committed in this world.
    Thus, for instance, after the Cardinal Puljic was present at the Croat People's Assembly in Novi Travnik, the commentator of 'Dani' qualified Puljic, using the ironical terms, as 'the first man of Sarajevo Cathedral' and the 'Cardinal of Herzeg-Bosnia', while his meeting with the political representatives of the Croat people was qualified with the syntagm 'an encounter with the devil'. Thus, since the Cardinal does not agree with the political views of the Sarajevo journalist, he was not only disqualified as an intellectual but he was proclaimed to be the shareholder of hell."
  16. Bieber 2001., str. 2.
  17. OHR 2000. -
    "The most influential Bosniak party, the SDA (Party of Democratic Action), announced on December 5 that it was ready to cooperate with the other two national parties, the Serb SDS (Serb Democratic Party) and the Croat HDZ (Croat Democratic Union) at certain levels of authority. At the same time representatives of opposition parties, led by the SDP (Social Democratic Party), lobbied for the establishment of an Alliance for Change."
  18. OHR 2000.
    "The HDZ conditions its participation in the implementation of the elections results by the PEC’s (Provisional Elections Commission) withdrawal of its new rules on the elections of deputies to the Federation Parliament’s House of Peoples. The Alliance for Changes Troika (the SDP, the Party for BiH, NHI) widens its circle and invites smaller parties to join"
  19. OHR 2000.
    "The OHR says the Croat National Assembly cannot make any legally biding decisions for Bosnian Croats. ... December 16: Constitutive session of the Croat National Assembly held in Tuzla – The assembly says all decisions of this body to be binding for Croat representatives in BiH Government"
  20. OHR.int - BiH Media Round-up, 18.12.2000. Bh. Hrvati neće prihvatiti koncept jedan čovjek - jedan glas pristupljeno 21. prosinca 2018.
    "BiH Croats cannot and will not accept the "one person - one vote," concept because this would degrade Croats to a second rank nation, Oslobodjenje's Monday's front page story quotes Ante Jelavic as saying. Bosnian Croat member of the BiH Presidency who was once again elected as the President of Croat Peoples Assembly said that Croats are for BiH but not for a BiH that will not treat them as an equal and constituent nation.
    Interesting enough while according to Dnevni Avaz one of the conclusions of the Assembly session says that Alliance for Changes "would be an illegal and completely illegitimate and as such cannot rule in the territory with Croat majority," Oslobodjenje quotes Jelavic as saying that he is prepared to cooperate with the SDP and an "eventual alliance if it is formed."
    Zagreb daily Vecernji List reporting on the same subject said that the Croat People's Assembly on Saturday adopted the conclusions which, by the general opinion, will not shake up the BiH public nearly as much as the decisions from the Novi Travnik session, held a month and a half ago. What seems to be the most important conclusion from Tuzla is the rejection of the OSCE decision referring to the election of deputies to the Houses of Peoples."
  21. OHR.int - Visoki predstavnik odgovorio na stavove Stranke za BiH 20. prosinca 2000.
  22. OHR 2001.
    "BiH Constitutional Court official confirms that the Croat member of the BiH Presidency, Ante Jelavic, initiated a case before this body in which he questions the changed PEC (Provisional Election Commission) rules and regulations and the authority of the EASC (Election Appeals Sub-Commission) to dismiss elected officials"
  23. OHR.int - BiH Media Round-up, 03.01.2001. Ante Jelavić osporava ovlasti OESS-a pred Ustavnim sudom pristupljeno 21. prosinca 2018.
    "The President of the BiH Constitutional Court, Kasim Begic, told Dnevni Avaz that the President of the HDZ, Ante Jelavic, initiated a process before the Constitutional Court in which he questioned the authority of the OSCE, i.e., the PEC (Provisional Elections Commission) rules and regulations on the elections of deputies for the House of Peoples. More specifically, Jelavic questioned the authority of the OSCE to enact laws and pass regulations in either the entities or the state of BiH. Begic also confirmed that Jelavic asked the Constitutional Court to put the controversial PEC rules on hold until the final ruling on this case is made."
  24. OHR 2001.
    "Media in both Entities marked as “historic” the High Representative’s decision to establish Constitutional Commissions in both Entities. The decision, imposed on January 11 as an interim arrangement until the BiH Constitutional Court’s decision on the Constituent Peoples’ Case is fully implemented, aims to protect the rights and interests of all three peoples and others in BiH."
  25. OHR.int - Odluka o uspostavi privremenih postupaka za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda i ostalih, uključujući i slobodu od diskriminacije 11. siječnja 2001.
  26. Reakcije medija na odluku visokog predstavnika
  27. OHR 2001.
    "Representatives of ten political parties [SDP, S BiH, NHI, BPS (Bosnian Patriotic Party), Republican Party, GDS (Civic Democratic Party), HSS (Croat Peasant Party), Federation Pensioners Party, LDS (Liberal Democratic Party) and Democratic Party of Pensioners)] formally create the so-called Democratic Alliance for Changes"
  28. Vjesnik, 15. siječnja 2001. - Ako Alijansa preuzme vlast, HDZ BiH će raspisati referendum
    "Ante Jelavic considers the Alliance to be a union of Bosniak parties, which it really is, because, of all Croat parties, it only includes the NHI and the HSS, which do not have even as little as 5% of support from the Croat constituency. The major objection from Jelavic's Office refers to the fact that Petritsch himself nominates the members of the constitutional commissions and that the final decision, in case the commission members do not reach an agreement on some issue, is again in his hands, by which the HR practically and formally takes over the protector's powers in this realm as well.
    The one-person-one-vote principle could be introduced, which does not suit Croats, as the people that is the smallest in number. According to Vjesnik's information, in that case, there is a general consensus within the legitimately elected Croat political leadership in BiH, to call a referendum on the position of the Croats through the Croat People's Assembly, that is, on the forming of parallel institutions of some kind in the territory where this people has the majority, perhaps even an alliance of the Cantons with the Croat majority."
    pristupljeno 21. prosinca 2018.
  29. OHR 2001.
    "In an interview with a Sarajevo daily, the Croat member of the BiH Presidency and the leader of the HDZ (Croatian Democratic Union), Ante Jelavic, says the authorities in Croat dominated cantons will not be constituted until the Constitutional Court passes a ruling pertaining to the PEC (Provisional Elections Commission) rules and regulations"
  30. Citat iz intervjua
    "In an interview with Dnevni Avaz, the Croat member of the BiH Presidency and the leader of the HDZ, Ante Jelavic, said that the authority in the cantons with Croat majority will not be constituted until the Constitutional Court decides as to whether the PEC and the OSCE can constitutionally pass laws in BiH. "If we decide to take part in the implementation of elections results and the constituting of authority, we would give legitimacy to rulings of the PEC, and we do not want that," said Jelavic, and added that the CC ruling will have profound influence on the future relationship between BiH and the International Community."
  31. OHR 2001.
    "Constitutive session of the Federation Parliament’s House of Representatives: SBiH’s (Party of BiH) Enver Kreso elected Chairman, SDP’s (Social Democratic Party) Ivan Brigic – Vice Chairman, and NHI’s (New Croatian Initiative) Slavica Geber – Secretary of the House. HDZ deputies leave the session in protest Senior HDZ official, Ivo Andric Luzanski, says the session marks “the beginning of the end of the BiH Federation”"
  32. Press konferencija
    "The Vice President of the HDZ, Ivo Andric - Luzanski, held a press conference late Monday night, at which he stressed that his party believes that the outcome of the constitutive session of the F HoR marked "the beginning of the end of the Federation BiH". Asked if his statement meant that the HDZ is ready for the creation of the third entity in BiH, Luzanski said that this decision will not be up to the HDZ, but the Croat National Assembly. He also said that his party could not accept the creation of a civic state and a civic Federation in BiH without the will of one of the constituent peoples in it. "We have become hostages of the ill efforts of the International Community and some Bosniak parties," said Luzanski's party colleague, Ivica Marinovic, who was also present at the press conference. Marinovic added that the deputies at the constitutive session elected representative who have no support of the Croat people in BiH."
  33. OHR 2001.
    "After consultations with members of the BiH Presidency, representatives of the SDP and SBiH say the Alliance will not support the candidacy of Martin Raguz (HDZ) to continue as chairman of the State level Council of Ministers. Ante Jelavic tells the press that the HDZ will not boycott the process of forming governments ... Marko Tokic, senior HDZ official, says the party will temporarily suspend its work in the Federation Parliament"
  34. Izvadci iz bh. medija 17. siječnja 2001.
    • Federation House of Peoples to be suspended?;
    • The Alliance will not accept Martin Raguz as the Chairman of the Council of Ministers;
    • HDZ to form an association of Croat cantons and to sign a referendum for the third entity?;
    • Ante Jelavic: HDZ will not boycott the process of constituting of authority;
    • The Presidency of the HDZ will call for the Main Council of the party to decide on the future actions;
    • Mladen Ivanic: Croats in BiH need guarantees that they have equal status;
    • Ante Jelavic's Foreign Policy advisor sends letter to the US President;
    • George W. Bush - The world is leading BiH into the war;
    • HDZ Caucus in the Federation Parliament: The Alliance is an unfortunate attempt of experimental nature of the International Community;
    • Slobodna Dalmacija: Croats embittered over the election of the Fed Parliament's House of Representatives' leadership;
    • Republika: HDZ's Vice President threatens with the disintegration of the BiH Federation
  35. Izvadci iz bh. medija 18. siječnja 2001.
    • HDZ to boycott the work in the Federation Parliament for the time being;
    • Croatian Parliament: Croats in BiH are in a dramatic position;
    • Slobodna Dalmacija: Who cares for Ivan Brigic?;
    • Vjesnik: Is BiH Federation condemned to death?
  36. OHR 2001.
    "At a meeting with the High Representative, Ante Jelavic assures the High Representative that the HDZ does not want to create a third entity in BiH"
  37. 37,0 37,1 OHR 2001.
    "Croatian parliamentary delegation visits Sarajevo to investigate the status of Croats in BiH. Delegation members promise they will not interfere in internal political processes in BiH. Ante Jelavic, president of the HDZ (Croat Democratic Union), sends a vague open letter to the High Representative, Wolfgang Petritsch, informing him that his party will participate in the formation of governments only after the Constitutional Court rules on the changes of the PEC (Provisional Elections Commission) rules governing the elections of deputies to the Federation House of Peoples and the EASC (Elections Appeals Sub-commission) Decision from November under which ten Cantonal HDZ mandates were taken away"
  38. OHR.int - 31. siječnja 2001. Otvoreno pismo Ante Jelavića visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu pristupljeno 13. prosinca 2018.
    "Similarly, I fully endorse the implementation of the Constitutional Court Decision on Constitutionality of all peoples throughout BiH, which leads toward the standardization of rights of peoples and citizens of Bosnia and Herzegovina. Only equal status of peoples and citizens in political activities and in institutions of Bosnia and Herzegovina guarantees prosperity and self-sustainability of the country.
    Since the beginning of the process of implementation of election results, the HDZ has been involved, on the basis of election results, in the process of government constitution at all levels, and shall also get involved in the process in all Cantons. The process of the establishment of the BH Federation House of Peoples shall commence, and shall be followed by the establishment of the House of Peoples at the State level, once the BH Constitutional Court issues a decision on the constitutionality of the OSCE Decisions on the House of Peoples."
  39. OHR 2001.
    "BiH Constitutional Court declares a lack of jurisdiction in the case brought forward by Ante Jelavic"
  40. OHR 2001.
    "OHR spokespeople say that the High Representative is disappointed with the letter of Ante Jelavic because it does not reflect the seriousness of the situation and urges the HDZ to immediately start implementing elections results and to honor and actively promote the decision of the Constitutional Court"
  41. U.S., British Ambassadors Accused of Interfering in Bosnian Politics (Američki i britanski veleposlanik optuženi za miješanje u politiku Bosne), Agence France-Press, 7. veljače 2001.
  42. 42,0 42,1 OHR 2001.
    "President of the BiH Presidency, Zivko Radisic, threatens to revoke the credentials of ambassadors to BiH who interfere with BiH’s internal affairs, sucha as the US Ambassador to BiH, Thomas Miller and his British colleague, Graham Hand; a few days later, Radisic claims his statement was taken out of context. At a regular session, deputies in the BiH Parliament’s House of Representatives reject the candidacy of HDZ’s Martin Raguz for the post of the Chairman of the Council of Ministers. OHR criticizes the HDZ’s lack of readiness to participate in the formation of governments even after the Constitutional Court ruling on OSCE powers in BiH"
  43. OHR 2001.
    "The High Representative appoints members of Constitutional Commissions of entity parliaments in both the Federation and in the Republika Srpska"
  44. OHR.int - 7. veljače 2001. Visoki predstavnik imenuje članove ustavnih komisija u entitetskim parlamentima pristupljeno 13. prosinca 2018.
  45. OHR 2001.
    "Sarajevo dailies speculate that, at its next session [scheduled for March 3], the Croat National Assembly will decide on the creation of a so-called Inter-Cantonal Council comprising of the cantons and municipalities with a Croat majority"
  46. OHR 2001.
    "In an article written for Zagreb’s Jutarnji List, the High Representative criticizes the present policy of the HDZ and says the party, by playing the fear card, is working against the interests of Croats "
  47. Jutarnji list, 12. veljače 2001.
    "Da bi se opisala situacija u BiH, zamislite da u jednoj zapadnoeuropskoj drzavi veca politicka stranka, koja je osvojila znacajan broj odbije prihvatiti osvojene mandate i sudjelovati u vlasti. To bi prouzrocilo nezadovoljstvo i prosvjede. Upravo je to ucinio HDZ BiH
    U Bosnu i Hercegovinu dolazi sve manje novca medjunarodne zajednice. To nije prica za zastrasivanje, to je istina. Za bosanskohercegovacke Hrvate je jos vaznije: Republika Hrvatska je drasticno smanjila novac za Hrvate u BiH.
    Sada Hrvatska upucuje poruke bosanskohercegovackim Hrvatima da se okrenu sopstvenoj vladi u Sarajevu i od nje traze zastitu interesa. Iako jos vodi racuna o Hrvatima koji joj zive u susjedstvu, Hrvatska ipak ima dovoljno svojih gospodarstvenih poteskoca da bi preuzela rjesavanje i onih u drugoj zemlji. Medjutim, jos ima politickih celnika koji tvrde kako predstavljaju interese naroda u Bosni i Hercegovini i koji bi radije zrtvovali buducnost zbog sebicnih, kratkorocnih interesa."
  48. Jutarnji list, 12. veljače 2001.
    "Na sjednici Zastupnickog doma u srijedu, clan Predsjednistva BiH i predsjednik HDZ-a Ante Jelavic arogantno je izjavio: “Mislim da je nevjerojatno da tri mjeseca nakon izbora nismo formirali vlast. U cemu je problem?” No, problem je upravo u Jelavicu i u ekstremnom krilu HDZ-a.
    Tri mjeseca nakon izbora, jos smo bez vlade i na drzavnoj i na federalnoj razini. Tek se sada pocinje s osnivanjem skupstina Kantona 8 i 10, gdje HDZ ima apsolutnu vecinu i gdje je lako mogao da formira vlast u Ustavom predvidjenom roku. Zasto? Zato sto HDZ konzistentno odbija suradnju i ispunjavanje ustavne obveze za koju je biran, a to je: sudjelovati u vlasti. Njihovi su razlozi za nastojanja da ovu zemlju obore na koljena isto toliko patvoreni koliko i stetni."
  49. Jutarnji list, 12. veljače 2001.
    "Birace, koji su na izborima u studenome dali svoj glas HDZ-u, prevarila je njihova vlastita politicka stranka. Moramo nastaviti sa zadacom uspostave vlade, sto podrazumijeva stvaranje uvjeta za siguran, prosperitetan i bolji zivot za sve gradjane u Bosni i Hercegovini. Glavni bi odbor HDZ-a, trebao vrlo pazljivo razmisliti o tome kako HDZ dozivljava narod, kojega bi trebao zastupati. To sto narodu pune glavu neutemeljenim strahovima o njihovim pravima i egzistencijom samo ce dugorocno stetiti stranci. Na zalost, strah je ovdje i dalje karta na koju je lako igrati. Ipak, HDZ bi trebao imati [strah] ukupan broj glasova, koje su osvojili, dvostruko manji od broja glasova osvojenih 1996. godine."
  50. Jutarnji list, 12. veljače 2001.
    "Takodjer je jasno da nece biti treceg entiteta. Oznake na kapama i ne predstavljaju nista vise no shemu teritorija osudjenog na siromastvo i izolaciju. Medjunarodna zajednica bi odmah zapecatila i sankcionirala svaki samoproglaseni treci entitet. Treci entitet bi iskljucio Hrvate koji zive u sredisnjim gradovima Bosne poput Jajca, Viteza i Kiseljaka, zajedno sa Hrvatima u Republici Srpskoj i u Sarajevu. Hrvatima treba celnistvo koje bi uocilo te cinjenice, a ne trenutacno tvrdolinijasko celnistvo HDZ-a"
  51. Jutarnji list, 12. veljače 2001.
    "Hrvati imaju sigurnu buducnost u BiH, bez njih nema BiH. Celnici hrvatskog naroda izvan HDZ-a i medjunarodna zajednica marljiva rade kako bi osigurali putem vladavine zakona, ulaganja i pomoci. Dokaz je i proces koje se odvija u Zepcu, a koji je uvazio zahtjeve Hrvata ili potpora koju smo pruzili kako bismo osigurali da 200 nastavnika i ucenika hrvatske nacionalnosti osnovne skole u Varesu i 450 ucenika u Bugojnu nastavu pohadjaju u skolskim zgradama. Takodjer smo osigurali da zgrada Hrvatskoga doma u Bugojnu bude vracena Napretku. Medjunarodna zajednica je donirala nekoliko stotina milijuna dolara za obnovu kuca i zivota Hrvata."
  52. OHR 2001.
    "Ante Jelavic, the Croat member of the BiH Presidency and the leader of the HDZ, says that Croats will change their politics in BiH and threatens with a ‘shock therapy’ for BiH; Jelavic’s party colleague, Zoran Tomic, says the HDZ is considering the possibility of seceding from the BiH Federation. ... OHR sends legal opinion to outgoing Federation House of Peoples and Cantonal Assembly speakers clarifying that the F House of Peoples can be established even if required number of deputies cannot be reached."
  53. Aimpress.ch Formirana Demokratska alijansa za promjene
  54. HRT.hr Mostar: Hrvatski narodni sabor BiH proglasio privremenu Hrvatsku samoupravu
  55. 55,0 55,1 55,2 Aimpress.ch Kraj hrvatske samouprave?
  56. Referendum.8k.com Josip Muselimović: Najteža izdaja od 1102. godine
  57. [1] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
  58. [2] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT