Hrvatska vatrogasna zajednica

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) središnji je hrvatski državni ured nadležan za vatrogastvo.

Hrvatska vatrogasna zajednica
Hrvatska vatrogasna zajednica
Osnovni podaci
Država Hrvatska
Sjedište Selska cesta 90a, 10110 Zagreb
Nadređeno tijelo Vlada Republike Hrvatske
Mrežne stranice
hvz.gov.hr

UstrojUredi

Kao krovna vatrogasna organizacija, objedinjava sve vatrogasne organizacije i postrojbe na području Hrvatske. Uz vatrogasne postrojbe, Hrvatska vatrogasna zajednica okuplja preko 1700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova koji su udruženi u preko 200 vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova te 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba. Zajednica okuplja i preko 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu s oko 1000 vatrogasaca. Članica je Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (International Association of Fire and Rescue Services / Comité Technique International de prevention et d'extinction de Feu (CTIF)).

Hrvatska vatrogasna zajednica obavlja stručne i organizacijske poslove koji se odnose na unaprjeđenje cjelokupnog sustava dobrovoljnog vatrogastva (provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nesrećama i opasnim situacijama). Ujedno koordinira i provodi preventivne, operativne i promidžbene aktivnosti s vatrogasnim organizacijama; planira, organizira i provodi osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca; potiče razvoj tehničko-tehnološke opremljenosti dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi; predlaže normativno reguliranje dobrovoljne vatrogasne djelatnosti; izdaje stručnu literaturu; organizira rad s vatrogasnom mladeži; organizira vatrogasne vježbe, seminare i natjecanja; ostvaruje međunarodnu suradnju iz područja vatrogastva; skrbi o vatrogasnoj baštini; usklađuje organizacijske i operativne poslove vatrogasnih zajednica županija, gradova i općina te dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Organizirala je dvije vatrogasne olimpijade na području Hrvatske, 1966. u Karlovcu i 2005. u Varaždinu.[1]

Vatrogasne intervencijeUredi

U Hrvatskoj svakog dana izbije petnaestak požara. U prosječnoj godini oko 80% požara izazove čovjek (72% zbog nehata i nepažnje, 2,5% zbog dječje igre i 4% namjerno). Požara građevina prosječno izbije 2700 godišnje. Najčešći uzrok požara na otvorenom prostoru su spaljivanje biljnog i drugog zapaljivog biljnog otpada (42%).

Oko 80 posto požara nastaje djelovanjem čovjeka i to zbog:

  • nepažnje,
  • nemara,
  • namjernog paljenja,
  • dječje igre,
  • nestručnog održavanja i rukovanja strojevima i alatima.

No, vatrogasci ne gase samo požare.

Kada se radi o eksploziji, akcidentu s opasnim tvarima, osobi koja ne može izaći iz pokvarenog dizala, prometnoj nesreći, ekološkom zagađenju ili bilo kakvoj drugoj nesreći, nećete pogriješiti ako nazovete vatrogasce. Ako neka od intervencija nije u njihovoj nadležnosti, Vatrogasni operativni centar proslijedit će informaciju nadležnoj službi, a može Vam dati i dragocjene upute u pogledu daljnjeg postupanja. Ne ustručavajte se nazvati vatrogasce na broj 193 ako smatrate da je nekome potrebna pomoć.

Vatrogasni vjesnikUredi

Na konstituirajućoj Skupštini Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice 1876. godine dan je prijedlog o pokretanju službenog hrvatskog vatrogasnog glasila. Prvi broj Vatrogasnog viestnika je izašao 5. siječnja 1896. godine. Časopis je izdan s ciljem promicanja vatrogastva i izvještavanja o vatrogasnim aktivnostima dobrovoljnih vatrogasnih društava. Časopis je izlazio u raznim formatim te nekoliko puta mijenjao ime, ali je ostao središnje glasilo hrvatskih vatrogasaca. Donosi stručne članke i prikaze vatrogasnih intervencija i drugih tema iz vatrogasnog života.

Muzej hrvatskog vatrogastvaUredi

Članovi Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu, kolijevci hrvatskog vatrogastva, gotovo od početka djelovanja su prikupljali građu vezanu za varaždinsko i hrvatsko vatrogastvo, te istu prikazali još 1966. u Arhivsko – muzejskoj zbirci u sklopu vatrogasnog doma u Varaždinu. Tijekom godina broj izložaka je rastao, pa je u sklopu proslave 130. obljetnice osnutka 1. hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu, 19. lipnja 1994. otvorena novoizgrađena zgrada Muzeja hrvatskog vatrogastva u kojoj je izloženo oko 700 predmeta vezanih uz vatrogasnu povijest varaždinskog kraja.

Muzej se danas rasprostire na 400 m2 prostora u prizemlju i na prvom katu. U fundusu muzeja nalazi se oko 1200 predmeta, od čega je u stalnom postavu oko 300 predmeta. Muzejski postav su pripremili muzejski savjetnik u mirovini Miroslav Klemm i voditelj muzejske zbirke Vedran Runjić. Muzejska građa je predstavljena kroz nekoliko glavnih cjelina. Na katu se nalaze prostorije posvećene Prvom hrvatskom dobrovoljnom vatrogasnom zboru u Varaždinu i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, te razvoju vatrogastva na prostoru Hrvatske od prvih pisanih tragova, preko osnivanja suvremene vatrogasne organizacije do danas. U ovom dijelu su prikazani dokumenti, fotografije, vatrogasna literatura, kacige, vatrogasne zastave, isl. U prizemlju je smještena građa posvećena tehničkoj strani vatrogastva. Kroz ručne štrcaljke, vožnjače, motorne pumpe, osobnu zaštitnu opremu, vatrogasne armature i ostalu opremu prikazan je razvoj vatrogasne tehnike od druge polovice 19. stoljeća do danas.

VidiUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

Mrežna mjesta