Otvori glavni izbornik
Zemljovid dijela Europe u 8. i 9. stoljeću s hrvatskim kneževinama: Primorska Hrvatska = Croatia, Panonska Hrvatska = Reich des Liudewit und Brazlaw, Neretvanska kneževina = Narentani

U prva tri stoljeća nakon dolaska, društveni i politički život Hrvata odvijao se u dalmatinskoj, panonskoj i neretvanskoj kneževini.

Najpoznatiji knez Panonske Hrvatske Ljudevit, stvarao je velike neprilike i ratne gubitke franačkoj državi dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.810. - 823.) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za slobodu i nezavisnost Hrvata, spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; Vojnomir (791. - o.810.), Ratimir (829. - 838.) i Braslav (880. - 897.).

Kao prvi knez Primorske Hrvatske spominje se Porga (poznat i pod imenom Porin) koji je vladao u drugoj polovici 7. st. U drugoj polovici 8. st. odnosno oko god. 800., knez Višeslav ratuje protiv Franaka. Iz njegovog doba sačuvana je krstionica iz stolne crkve u Ninu. Nakon kneza Višeslava, Primorskom Hrvatskom vlada knez Borna (o.810.- 821.) koji je zajedno s Francima ratovao protiv tada bizantske Dalmacije, te protiv kneza Ljudevita. U doba Bornina nasljednika i sinovca, kneza Vladislava (821. - 835.), započinju stoljetni sukobi između Hrvata i Mlečana za Jadransko more.

Za vrijeme kneza Mislava (o.835. - 845.) i kneza Trpimira (o.845. - 864.), dalmatinsko-hrvatska kneževina sa svojom vojskom postaje sve jača. Djed kralja Tomislava, knez Trpimir bio je velik vladar i žestok ratnik koji je uspješno ratovao s Mlečanima, Bizanticima i Bugarima. Kneza Trpimira naslijedio je knez Domagoj (o.864. - 876.), koji je uspješno vodio ratove protiv Arapa, Mlečana i Bizantinaca, te na kraju teški sedmogodišnji rat protiv Franaka u kojem su Hrvati pobijedili i izborili potpunu nezavisnost.

Nakon što je uz pomoć Bizanta protjerao Domagojeve sinove (876. - 878.), knez Zdeslav (878. - 879.) doživio je sličnu sudbinu, kad ga je hrvatski narod nezadovoljan njegovom politikom uklonio. Na prijestolje je tada došao knez Branimir (879. - o.892.), koji je odmah zajedno s ninskim biskupom Teodozijem poslao pismo papi Ivanu VIII., u kojem su mu obojica, u svoje i u ime hrvatskog naroda, izrazili odanost i povratak apostolskom prijestolju sv. Petra. Pismo je veoma razveselilo papu, čije je pismo-odgovor na našu veliku sreću ostalo sačuvano. U pismu iz god. 879. papa Ivan VIII. piše kako je na blagdan Uzašašća Gospodnjega priznao nezavisnost hrvatske države. Poslije Branimira, na prijestolje dolazi knez Muncimir Trpimirović, otac posljednjeg hrvatskog kneza i prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Vidi jošUredi