Hrvatski pleter
Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove. Pleter je uglavnom naziv za predromanički ukras arhitektonskih pojedinosti i crkvenog namještaja u razdoblju od 8. do 11. st. Kao takav bio je prevladavajući ukras u središnjoj i sjevernoj Italiji, te u Hrvatskoj (u tzv. starohrvatskoj umjetnosti).
Hrvatski pleter, znan i kao troplet je geometrijski ukras svojstven starohrvatskoj kulturi. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je hrvatska kultura imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u razdoblju od 9. – 12. st. te u i na ranohrvatskim samostanima iz istog razdoblja.
Motivi tih pletera su preuzeti iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova...), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu. Količina, ali i nadaleko poznat kvalitet materijala i klesanja, pronađenih spomenika predromaničke skulpturne ornamentike na istočnoj obali Jadrana dokazuje snažnu graditeljsku i klesarsku djelatnost velikog broja majstora i radionica.[1] Nasuprot tisućama ulomaka pleternih reljefa u Dalmaciji, na sjeveru su dosad nađena samo dva: jedan u Loboru i jedan kraj Iloka.[2]
Pleter s natpisom kralja Držislava, 10. stoljeće. 
Pleter u starohrvatskoj crkvi u selu Zavala, na rubu Popova polja.
Hrvatski pleter koji uokviruje suvremeni znak vojske Republike Hrvatske.
Pleter na reljefu splitske krstionice.
IzvoriUredi
- ↑ http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Radovan Ivančević na Culturenet.hr
- ↑ Radovan Ivančević, Umjetnost razdoblja život I., Profil, Zagreb, 2001., str. 190.
