Otvori glavni izbornik

Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol. Sokol su u Pragu 1862. godine osnovali Miroslav Tyrš i Jindrich Fügner. Sokol se iz Češke proširio svim slavenskim zemljama. Sokol se vodio poslovicom U zdravom tijelu zdrav duh. Sokol je kroz predavanja, rasprave i tjelovježbu promicao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda. Pokret je inspiraciju pronašao u obrazovanju i tjelovježbi sportaša i ratnika u antičkoj Grčkoj i u njemačkom nacionalističkom gimnastičkom društvu Turnverein koji je 1811. godine osnovao Friedrich Ludwig Jahn.

U Hrvata Sokol se prvo javlja u Zagrebu gdje je 1874. godine osnovan ZTD Hrvatski sokol koji se potom širi Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski sokol je zabranjen nakon Drugog svjetskog rata, a u slobodnoj Hrvatskoj od 1993. godine u Zagrebu ponovno djeluje Hrvatski sokol.

Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[1]

Sadržaj

PovijestUredi

Sokol je organizacija koja je bila ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među slavenskim narodima. Sokol su u Pragu 1862. godine osnovali Miroslav Tyrš i Jindrich Fügner. Društveni sloj koji je nosio sokolski pokret bio je onaj dio liberalnog građanskog sloja koji se suprotstavljao odnarođivanju.[2] Sokol se vodio poslovicom U zdravom tijelu zdrav duh. Sokol je kroz predavanja, rasprave i tjelovježbu promicao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda.

Pokret je inspiraciju pronašao u obrazovanju i tjelovježbi sportaša i ratnika u antičkoj Grčkoj i u njemačkom nacionalističkom gimnastičkom društvu Turnverein koji je 1811. godine osnovao Friedrich Ludwig Jahn. Sokol se iz Češke proširio svim slavenskim zemljama.

U Hrvata Sokol se prvo javlja u Zagrebu gdje je 27. prosinca 1874. osnovan Hrvatski sokol nakon što je hrvatski ban Ivan Mažuranić uveo obvezatnu tjelovježbu u škole. Gombanje kako su tada zvali gimnastiku provodio je učitelj tjelovježbe Friedrich Miroslav Singer. Po školama su otkrivena darovita djeca kojima je bila čast postati hrvatskim sokolašima. Nakon gradnje Sokolskog doma 1883. gimnastički i borilački sportovi doživili su pravi procvat. Franjo Bučar, znameniti učitelj tjelesnog odgoja naučio je sokolaše mnogim sportovima.

Osim tjelovježbenog odjela, Hrvatski sokol imao je i biciklistički, mačevalački i konjički odio. Često su ti odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osamostalili kao posebni športski klubovi. S iznimnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi i kazališni ansambli. Sokolska knjižnica brinula se o neprekidnoj publicističkoj djelatnosti.[3]

Hrvatska sokolska društva se potom osnivaju i šire u mnogim gradovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i izvan nje poput Trsta i izvan Trojednice u Puli. Sokolske organizacije počele su se osnivati i u drugim hrvatskim gradovima Varaždinu, 1878., Bjelovaru 1884., Karlovcu i Zadru 1885., Vukovaru 1886., Gospiću 1889., Splitu 1893. i Osijeku 1896.[3]

Od 1896. godine do prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini su osnovana 24 društva pod nazivom Hrvatski sokol udužena u krovnu organizaciju Tvrtkova sokolska župa za Bosnu i Viševićeva sokolska župa za Hercegovinu. Hrvatski sokolaši održavaju sokolske susrete i međunarodna natjecanja.

U Sušaku je 1904. godine osnovan Savez hrvatskih sokolskih društava, koji poslije djeluje pod imenom Hrvatski sokolski savez. Za prvoga predsjednika bio je izabran književnik Stjepan Miletić. U to je doba u Hrvatskoj djelovalo 168 sokolskih organizacija te 20 u BiH i 25 među iseljenicima u SAD-u s ukupno 15 000 članova.[4]

U Zagrebu je 1906. održan prvi Svesokolski slet na kojem su se okupili sokolaši iz cijele Hrvatske. Od 1907. godine Hrvatski je sokolski savez članom Međunarodne gimnastičke federacije (FIG).

Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[1]

U Maksimirskom perivoju 15. kolovoza 1925. je u povodu tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva podignut spomen humak. Tih dana se održavao Treći svesokolski slet u Zagrebu pa su Hrvatski sokoli i Braća hrvatskog zmaja zemljanom mogilom obilježili stoljeća hrvatske državnosti. Uz fanfare i budnice na taj je jedinstven spomen istreseno 155 vrećica zemlje iz svih krajeva gdje žive Hrvati.[4]

Svečanosti je prisustvovao i vođa hrvatskog naroda Stjepan Radić okružen masom ljudi koji su se okupili tom prigodom. Na humak je trebao biti postavljen brončani kip sokola autora Ive Kerdića koji nije postavljen jer su ga u kiparovom ateljeu razbili srpski žandari. Od kipa su ostale samo skice.

Kip hrvatskog sokola ipak je postavljen u slobodnoj Hrvatskoj na poticaj novoobnovljene Družbe hrvatskog zmaja. Kipar Mladen Mikulin izradio je novu skulpturu, a postavila ju je Hrvatska vojska 1996. godine na Dan Oružanih snaga. Ministar obrane Gojko Šušak primio je iz ruku velikog meštra zmajskog reda Jurja Kolarića 156. grumen zemlje koji je prilikom prve posjete Hrvatskoj blagoslovio papa Ivan Pavao II. 1994. godine. Zatim ga je uz pjesmu Vivat Croatia položio u mogilu. Nakon toga je na vrh postavljen kip Hrvatskog sokola.

Športski klub Hrvatski sokol (španj. Club Deportivo Sokol Croata) je hrvatsko športsko društvo iz grada Punta Arenasa u Čileu. Utemeljili su ga hrvatski iseljenici iz Dalmacije 27. rujna 1912. godine.

Hrvatski sokol u Antofagasti u Čileu je osnovan 1927. godine u vrijeme kada su se u iseljeništvu masovno osnivali razni klubovi mahom pripomoćni, zatim sportski i nacionalni i svi su zadovoljavali određene potrebe iseljenih Hrvata. Kako je sport igrao značajnu ulogu u životu iseljenika, Sokol je brzo postao istaknuto središte sportskog života ovoga grada na obali Atacame.[5]

Hrvatski je sokolski savez djelovao do uvođenja Šestosiječanjske diktature i zabrane nacionalnih imena 1929. nakon čega je Hrvatski sokolski savez na izvanrednoj skupštini sam raspustio sva svoja društva ne želeći postati bio novoosnovanog Jugoslavenskog sokola. Posljednji put sokolaši su svoju uniformu obukli na pogrebu Stjepana Radića na kojem se okupilo preko 200 000 ljudi gdje su sudjelovali u službenoj povorci.

Nakon zabrane sokolaši su probali djelovati pod imenom Sokol ali su im zabranjena sudjelovanja na natjecanjima. Sokolaši djeluju u smanjenom obujmu i unutar Sokola Kraljevine Jugoslavije do početka Drugog svjetskog rata.

Nakon Drugog svjetskog rata, koji je u potpunosti ugušio djelovanje Društva zbog konfiskacije dvorane, 1948. godine u Zagrebu dio nekadašnjih sokolskih prednjaka i aktivnih vježbača uređuje devastiranu dvoranu te društvo koje sokolsku ideju nikada nije napustilo nastavlja djelovanje u Sokolskom domu, pod imenom Gimnastičko društvo I. rajona, kasnije i drugim imenima, sve do 1993. kada je u slobodnoj Hrvatskoj vraćeno izvorno ime Z.T.D. "Hrvatski sokol".

U Zagrebu je izlazio časopis Hrvatski sokol koji je pratio djelovanje hrvatskih sokolskih društava. Blagajnik Sokola bio je Zvonimir Tkalčić.[nedostaje izvor]

Koračnice za hrvatska sokolska društva pisali su poznati hrvatski skladatelji poput Ivana Cukona i Matka Brajše Rašana.

Hrvatska sokolska društvaUredi

PovezniceUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi