Otvori glavni izbornik

PovijestUredi

Inicijativa je krenula od potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni. Ideja o Hrvatskim studijima pojavila se ubrzo nakon demokratskih promjena i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bitne dimenzije demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, pogotovo kad se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.

U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je 24. studenoga 1995. Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Dana 27. veljače 1996. Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.

Tijekom 1997. prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.

Nastavni programiUredi

Hrvatski studiji mogu se studirati kao redoviti studij u jednopredmetnoj ili dvopredmetnoj kombinaciji. Nastavni programi odvijaju su u sljedećim odjelima:

  1. Filozofija
  2. Komunikologija
  3. Kroatologija
  4. Hrvatski latinitet
  5. Povijest
  6. Psihologija
  7. Sociologija
  8. Demografija i hrvatsko iseljeništvo

Osim redovitih studenata koji upisuju Hrvatske studije, programi i izborni kolegiji ponuđeni su i svim studentima zagrebačkog Sveučilišta.

Doktorski studijUredi

Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava na tri poslijediplomska doktorska studija koji traju tri godine odnosno šest semestara:

  • Poslijediplomski doktorski studij kroatologije
  • Poslijediplomski doktorski studij filozofije
  • Poslijediplomski doktorski studij povijesti

Ispunjenje svih studijskih obveza, zaključno s dovršenjem i obranom doktorskog rada, donosi 180 ECTS-bodova. Na poslijediplomske doktorske studije mogu se upisati studenti koji su završili diplomski studij s vrlo dobrim prosjekom ocjena.

UpravaUredi

Upravu Hrvatskih studija čine pročelnik studija te povjerenici za razna područja. Povjerenici pomažu voditelju studiju u upravljanju i nadziranju nastavnog i znanstvenog procesa. Od 1. listopada 2016. pročelnik je izv.prof. dr.sc. Mario Grčević.

Povjerenici su:

  • doc. dr. sc. Lovorka Brajković, povjerenica za osiguravanje kvalitete i poslovanje
  • doc. dr. sc. Dario Vučenović, povjerenik za nastavu i studente
  • prof. dr. sc. Ante Čović, povjerenik za znanost
  • prof. dr. sc. Mislav Kukoč, povjerenik za poslijediplomske studije
  • doc. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski, povjerenica za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju

Bivši voditeljiUredi

  • prof. dr. sc. Ante Čović (1992. – 1995.)
  • doc. dr. Ivan Kordić (1995. – 1997. o.d.; 1997. – 2003.)
  • prof. dr. sc. Marko Pranjić (2003. – 2008.)
  • prof. dr. sc. Zvonimir Čuljak (2008. - 2012.)
  • prof.dr.sc. Josip Talanga 1. listopada 2012. - 1. listopada 2016.

Poznati profesoriUredi

Među profesorima Hrvatskih studija su povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, filozofi Pavel Gregorić i Jure Zovko, kroatist Mario Grčević i povjesničari Miroslav Bertoša, Josip Jurčević, Ivica Lucić i Ante Nazor.

Poznati bivši studentiUredi

IzvoriUredi

Vanjska poveznicaUredi