Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo[5] ili Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo[3][4] historiografska je sintagma koja označava državnu zajednicu Kraljevine Ugarske i Hrvatskoga Kraljevstva.[3] Nastalo je 1102. godine, kada je ugarski kralj Koloman izabran za hrvatsko-dalmatinskoga kralja.

Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da NE UREĐUJU članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi predložak će ukloniti suradnik koji ga je postavio na članak!
Predložak može svatko ukloniti ako 24 sata nije bilo promjena u članku i njegovoj stranici za razgovor.

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo

 

1102.1918.
Ugarski grb
(1896. – 1915.)
Ugarska zastava
(1896. – 1915.)
Hrvatski grb (1525. – 1868.)
Hrvatska zastava (1848. – 1852.; 1860. – 1868.)
Himna
»Himnusz«
(od 1844. de facto ugarska himna)[1]

»Lijepa naša domovino«
(od 1891. neslužbena hrvatska himna)[2]
 
Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo oko 1190. godine
Jezici
mađarski, hrvatski, latinski
Religija
katoličanstvo (većina)
Vladavina
monarhija
Kralj
Koloman1102. – 1116.
Stjepan II.1116. – 1131.
Matija Korvin1458. – 1490.
Ludovik II.1516. – 1526.
Ivan Zapolja1526. – 1540.
Ferdinand I.1527. – 1564.
Marija Terezija1740. – 1780.
Franjo II.1792. – 1835.
Ferdinand V.1835. – 1848.
Franjo Josip I.1848. – 1916.
Karlo IV.1916. – 1918.
Ban
(u Hrvatskoj)
Pavao I.1276. – 1312.
Antun Mihalović1917. – 1918.
Legislatura
Gornji domDom magnata
Donji domDom zastupnika
Povijest
1091. – 1105.
Dinastički rat u Hrvatskoj
1102.
Pacta conventa
29. kolovoza 1526.
Mohačka bitka
31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527.
Cetinski sabor
11. ožujka 1712.
Hrvatska pragmatička sankcija
1835. – 1848.
ilirski pokret
1848. – 1849.
Mađarska revolucija
1848.
Hrvatski sabor proglasio prekid svih državno-pravnih odnosa s Ugarskom[3][4]
29. rujna 1848.
Bitka kod Pákozda
1868.
Hrvatsko-ugarska nagodba i obnova zajednice
1918.
raspad Austro-Ugarske
4. lipnja 1920.
Trianonski ugovor
 
Danas

Hrvatsko Kraljevstvo sačuvalo je »državno-političku posebnost i položaj zasebnoga kraljevstva unutar kraljevske titulature«.[3] Samo prva dva ugarsko-hrvatska kralja – Koloman i njegov sin Stjepan II. – imala su posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja.[4][3]

U hrvatskim zemljama kraljev zamjenik bio je ban[4][3] koji je vlast dijelio sa Saborom. Hrvatsko Kraljevstvo u narednim je stoljećima više puta djelovalo na Ugarsku kao samostalno tijelo[4] (takav su primjer Cetinski sabor iz 1527. i Hrvatska pragmatička sankcija iz 1712.),[3][4] pritom ističući svoju neovisnost i posebnost.[3]

Ugarski reformni pokret i hrvatski narodni preporod potakli su prve veće napetosti između Hrvatskoga Kraljevstva i Kraljevine Ugarske.[3] Hrvatski sabor prekinuo je sve državno-pravne odnose s Ugarskom za vrijeme revolucije iz 1848. godine.[4] Zajednica dvaju kraljevstava obnovljena je Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine, ali je raskinuta 1918. godine raspadom Austro-Ugarske Monarhije.[3][4] Službeno je dokinuta Trinanonskim ugovorom iz 1920. godine.[6]

Izvori

uredi
  1. Shaw Roberts, Maddy. 15. lipnja 2021. What are the lyrics to Hungary’s national anthem ‘Himnusz’, and why was it banned from sporting events?. classicfm.com (engleski). Classic FM. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2021. Pristupljeno 17. ožujka 2025.
  2. Obilježja državnosti. sabor.hr. Hrvatski sabor. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2018. Pristupljeno 17. ožujka 2025.
  3. a b c d e f g h i j Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2025.
  4. a b c d e f g h Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2016. Pristupljeno 17. ožujka 2025.
  5. Ančić 1997.
  6. Madžarska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2025.

Literatura

uredi
  • Ančić, Mladen. 1997. Brković, Milko; Musa, Šimun (ur.). Putanja Klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zadar – Mostar. ISBN 953-154-308-9.