Ibrahim Maglajlić

5. Reis-ul-ulema


Hfz. Ibrahim ef. Maglajlić (Banja Luka, 25. travnja 1861.Sarajevo, 16. rujna 1936.), peti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevstva Jugoslavije i prvi predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO).

hfz. Ibrahim ef. Maglajlić
Ibrahim Maglajlić

5. reis-ul-ulema
trajanje službe
1930. – 1936.
Prethodnik Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević
Nasljednik Salih Safvet ef. Bašić
(vršitelj dužnosti)
1. predsjednik
Jugoslavenske muslimanske organizacije
trajanje službe
1919. – 1923.
Prethodnik  Ured osnovan
Nasljednik Mehmed Spaho
Rođenje Banja Luka, 25. travnja 1861.
Smrt Sarajevo, 16. rujna 1936.
Zanimanje teolog

ŽivotopisUredi

Hfz. Ibrahim ef. Maglajilić je rođen 1861. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku medresu pred uglednim muderisom Smail ef. Skopljakom. Prilikom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc, u današnjoj Češkoj. Po povratku iz zatočeništva odlazi u Istanbul na studije, a u Bosnu i Hercegovinu se vraća 1887. godine, kada biva postavljen za upravitelja Fevzije medrese u Banjoj Luci, a 1898. i za upravitelja ruždije. Na tom mjestu ostaje do 1914. godine, kada je postavljen za muftiju tuzlanskog. U Tuzli je dočekao kraj rata i formiranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa viđenijim Bošnjacima osnovao je 1919. političku stranku, Jugoslavensku muslimansku organizaciju, i bio njen prvi predsjednik. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, on osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine 1925. premješten je za muftiju banjalučkog, a 1929. je otišao u mirovinu.[1]

Za reis-ul-ulemu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije postavljen je 12. lipnja 1930. godine. Kako je Atatürk u Turskoj ukinuo kalifat i ured šejh-ul-islama Mešihat više nije postojala institucija koja bi reis-ul-ulemi dodijelila menšuru, pa je osnovano posebno tijelo (Savjet za menšuru) sastavljeno od članova oba Ulema medžlisa (sarajevski i skopski), delegata Vakufsko-mearifskih vijeća i članova Vrhovnih šerijatskih sudova. Svečano ustoličenje obavljeno je u Bajrakli džamiji u Beogradu 31. listopada 1930. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Umirovljen je 14. ožujka 1936. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, 16. rujna 1936. godine.[2][3]

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

Vanjske poveziceUredi


Prethodi: 1. predsjednik
Jugoslavenske muslimanske organizacije

1919.1923.
Slijedi:
' Mehmed Spaho
Prethodi: Reis-ul-ulema
1930.1936.
Slijedi:
Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević Salih Safvet ef. Bašić
(vršitelj dužnosti)