Iranski okruzi

Iranski okruzi (perz. شهرستان, šaherestān; šaher ⇒ grad + stan ⇒ domovina) predstavljaju drugi stupanj upravne podjele Irana odnosno jedinice lokalne samouprave na čijem je čelu farmandar. Okruzi su grupirani u prvostupanjske pokrajine (perz. ostan), dok se nadalje dijele na trećestupanjske kotare (perz. bahš), te gradove (perz. šaher) ili općine (perz. dehestān) kao posljednji stupanj.

Iranske pokrajine (istaknute bojama)
i okruzi (istaknuti linijama)

Organizacijska struktura upravnih podjela prikazana je u donjoj shematskoj tablici: pokrajine (P) se dijele na nekoliko okruga (O1 i O2), a okruzi na kotare među kojima je jedan središnji i najčešće nosi ime glavnog grada pokrajine odnosno okruga. Nadalje, kotari se sastoje od jednog ili više gradova odnosno općina (sastavljenih od sela). Pojedini se kotari sastojati isključivo od sela, dok okrug po pravilu uvijek sadrži neki veći grad po kojem je u većini slučajeva i imenovan.

Pokrajina	Okrug	Kotar	Grad/Opć.	Selo
P	O1	K1 (c)	G1 (c)	-
			G2	-
			Op1	S1, S2, S3, S4
		K2	G3	-
		K2	Op2	S5, S6
		K3	Op3	S7, S8, S9
	O2	K4 (c)	G4 (c)	-

Kod upravne podjele postoje i dva specifična izuzetka: Komska pokrajina koja nije podjeljena na okruge već izravno na kotare (tj. pokrajina predstavlja i okrug), te megalopolis Teheran čija se urbana aglomeracija proteže preko četiri okruga − Teheranskog, Islamšaherskog, Rajskog i Šemiranatskog.

Okruzi kao upravne jedinice uvedene su 1937. godine i država je prvotno bila podijeljena na 49 okruga. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2006. (1385. AP) Iran je imao ukupno 336 okruga, 889 kotara, 1016 gradova i 2400 općina^[1]. Početkom 2013. godine broj okruga povećao se na 397. Pokrajine s najvećim brojem okruga su Fars (29), Razavi Horasan (28) i Huzestan (27), a one s najmanjim (izuzevši Komsku) su Alborška (5) i Kazvinska pokrajina (6). Teheranski okrug sa 8,293.140 stanovnika najmnogoljudniji je u zemlji, dok Abumuški okrug koji obuhvaća otoke Abu Musu, Veliki i Mali Tunb predstavlja najmanji (24,3 km²) i najrjeđe naseljeni okrug (5263 st.).

Okruzi po pokrajinamaUredi

Alborška pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Alborška pokrajina

Ardabilska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Ardabilska pokrajina

Bušeherska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Bušeherska pokrajina

Čahar-Mahal i BahtijariUredi

Podrobniji članak o temi: Čahar-Mahal i Bahtijari

FarsUredi

Podrobniji članak o temi: Fars

GilanUredi

Podrobniji članak o temi: Gilan

GolestanUredi

Podrobniji članak o temi: Golestan

Hamadanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Hamadanska pokrajina

HormuzganUredi

Podrobniji članak o temi: Hormuzgan

HuzestanUredi

Podrobniji članak o temi: Huzestan

Ilamska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Ilamska pokrajina

Isfahanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Isfahanska pokrajina

Istočni AzarbajdžanUredi

Podrobniji članak o temi: Istočni Azarbajdžan

Jazdska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Jazdska pokrajina

Južni HorasanUredi

Podrobniji članak o temi: Južni Horasan

Kazvinska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Kazvinska pokrajina

Kermanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Kermanska pokrajina

Kermanšaška pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Kermanšaška pokrajina

Komska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Komska pokrajina

Komski okrug

Kuhgiluje i Bojer-AhmadUredi

Podrobniji članak o temi: Kuhgiluje i Bojer-Ahmad

Kurdistanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Kurdistanska pokrajina

LuristanUredi

Podrobniji članak o temi: Luristan

MarkaziUredi

Podrobniji članak o temi: Markazi

MazandaranUredi

Podrobniji članak o temi: Mazandaran

Razavi HorasanUredi

Podrobniji članak o temi: Razavi Horasan

Semnanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Semnanska pokrajina

Sistan i BeludžistanUredi

Podrobniji članak o temi: Sistan i Beludžistan

Sjeverni HorasanUredi

Podrobniji članak o temi: Sjeverni Horasan

Teheranska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Teheranska pokrajina

Zandžanska pokrajinaUredi

Podrobniji članak o temi: Zandžanska pokrajina

Zapadni AzarbajdžanUredi

Podrobniji članak o temi: Zapadni Azarbajdžan

PovezniceUredi

IzvoriUredi

↑ (perz.)(engl.) Statistical Centre of Iran (2006.). 1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385. Teheran: Iranian ministry of the Interior.

Vanjske povezniceUredi

(perz.)(engl.) Iranski zavod za statistiku

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Iranski okruzi

[1] (perz.)(engl.) Statistical Centre of Iran (2006.). 1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385. Teheran: Iranian ministry of the Interior.

[1]