Iranski okruzi

Iranske pokrajine (istaknute bojama)
i okruzi (istaknuti linijama)

Iranski okruzi (perz. شهرستان, šaherestān; šaher ⇒ grad + stan ⇒ domovina) predstavljaju drugi stupanj upravne podjele Irana odnosno jedinice lokalne samouprave na čijem je čelu farmandar. Okruzi su grupirani u prvostupanjske pokrajine (perz. ostan), dok se nadalje dijele na trećestupanjske kotare (perz. bahš), te gradove (perz. šaher) ili općine (perz. dehestān) kao posljednji stupanj.

Organizacijska struktura upravnih podjela prikazana je u donjoj shematskoj tablici: pokrajine (P) se dijele na nekoliko okruga (O1 i O2), a okruzi na kotare među kojima je jedan središnji i najčešće nosi ime glavnog grada pokrajine odnosno okruga. Nadalje, kotari se sastoje od jednog ili više gradova odnosno općina (sastavljenih od sela). Pojedini se kotari sastojati isključivo od sela, dok okrug po pravilu uvijek sadrži neki veći grad po kojem je u većini slučajeva i imenovan.

Pokrajina Okrug Kotar Grad/Opć. Selo
P O1 K1 (c) G1 (c) -
G2 -
Op1 S1, S2, S3, S4
K2 G3 -
Op2 S5, S6
K3 Op3 S7, S8, S9
O2 K4 (c) G4 (c) -

Kod upravne podjele postoje i dva specifična izuzetka: Komska pokrajina koja nije podjeljena na okruge već izravno na kotare (tj. pokrajina predstavlja i okrug), te megalopolis Teheran čija se urbana aglomeracija proteže preko četiri okruga − Teheranskog, Islamšaherskog, Rajskog i Šemiranatskog.

Okruzi kao upravne jedinice uvedene su 1937. godine i država je prvotno bila podijeljena na 49 okruga. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2006. (1385. AP) Iran je imao ukupno 336 okruga, 889 kotara, 1016 gradova i 2400 općina[1]. Početkom 2013. godine broj okruga povećao se na 397. Pokrajine s najvećim brojem okruga su Fars (29), Razavi Horasan (28) i Huzestan (27), a one s najmanjim (izuzevši Komsku) su Alborška (5) i Kazvinska pokrajina (6). Teheranski okrug sa 8,293.140 stanovnika najmnogoljudniji je u zemlji, dok Abumuški okrug koji obuhvaća otoke Abu Musu, Veliki i Mali Tunb predstavlja najmanji (24,3 km²) i najrjeđe naseljeni okrug (5263 st.).

Okruzi po pokrajinamaUredi

Alborška pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Alborška pokrajina

Ardabilska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Ardabilska pokrajina

Bušeherska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Bušeherska pokrajina

Čahar-Mahal i BahtijariUredi

 Podrobniji članak o temi: Čahar-Mahal i Bahtijari

FarsUredi

 Podrobniji članak o temi: Fars

GilanUredi

 Podrobniji članak o temi: Gilan

GolestanUredi

 Podrobniji članak o temi: Golestan

Hamadanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Hamadanska pokrajina

HormuzganUredi

 Podrobniji članak o temi: Hormuzgan

HuzestanUredi

 Podrobniji članak o temi: Huzestan

Ilamska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Ilamska pokrajina

Isfahanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Isfahanska pokrajina

Istočni AzarbajdžanUredi

 Podrobniji članak o temi: Istočni Azarbajdžan

Jazdska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Jazdska pokrajina

Južni HorasanUredi

 Podrobniji članak o temi: Južni Horasan

Kazvinska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Kazvinska pokrajina

Kermanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Kermanska pokrajina

Kermanšaška pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Kermanšaška pokrajina

Komska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Komska pokrajina

Kuhgiluje i Bojer-AhmadUredi

 Podrobniji članak o temi: Kuhgiluje i Bojer-Ahmad

Kurdistanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Kurdistanska pokrajina

LuristanUredi

 Podrobniji članak o temi: Luristan

MarkaziUredi

 Podrobniji članak o temi: Markazi

MazandaranUredi

 Podrobniji članak o temi: Mazandaran

Razavi HorasanUredi

 Podrobniji članak o temi: Razavi Horasan

Semnanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Semnanska pokrajina

Sistan i BeludžistanUredi

 Podrobniji članak o temi: Sistan i Beludžistan

Sjeverni HorasanUredi

 Podrobniji članak o temi: Sjeverni Horasan

Teheranska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Teheranska pokrajina

Zandžanska pokrajinaUredi

 Podrobniji članak o temi: Zandžanska pokrajina

Zapadni AzarbajdžanUredi

 Podrobniji članak o temi: Zapadni Azarbajdžan

PovezniceUredi

IzvoriUredi

  1. (perz.)(engl.) Statistical Centre of Iran (2006.). 1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385. Teheran: Iranian ministry of the Interior.

Vanjske povezniceUredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Iranski okruzi